OD NAJOMRAŽENIJIH DO NAJOMILJENIJIH POLITIČARA I STRANAKA Na vrhu i dalje HDZ, a evo koga je korona virus koštao podrške

Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka? Rejting stranaka Da su danas izbori i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad. SDP je i dalje daleko iza, stabilizirali su se na gotovo 17 posto. No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći, a za vrat mu je zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa za referendum protiv Covid potvrda i Nacionalnog stožera stiže na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4 postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se rijetko događa.

Ostale su stranke ispod pet posto podrške, Domovinski pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4 posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6 posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5 posto).

Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj 1,1 posto - prosinac 1,0 posto), te Radnička fronta (siječanj  1 posto - prosinac 0,4 posto), svi u blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima koji žele provesti nepopularne reforme. 

Vodeći na listi najpozitivnijih je i dalje predsjednik Republike Zoran Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i retorikom te potporom petine ispitanika. Za razliku od njega, premijer Andrej Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu s gotovo 15 posto. Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalažanja u upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih s nešto više od sedam posto.

Ostali su političari daleko ispod, ministar financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto, a čelnik najveće oporbene stranke Peđa Grbin je ispod dva posto. U ovom je društvu, na krilima referendumske inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak Raspudić i Božo Petrov.

Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto - prosinac 0,2 posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivnog doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1 posto - prosinac 0,5 posto).  Više od četvrtine ispitanika smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj prestižnoj listi.

Najnegativniji političari Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković kojemu negativni trend raste, za razliku od predsjednika Milanovića kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec pada. Najveće iznenađenje novogodišnjeg CRO Demoskopa je ministar graditeljstva Darka Horvata kojeg su ispitanici kaznili s trećim mjestom najnegativnijih, što i nije čudno s obzirom na ritam obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje su mnogi proveli u kontejnerima.

U top deset negativaca još su Gordan Jandroković, Miro Bulj , Milorad Pupovac te Vili Beroš. 

S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto - prosinac 3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto - prosinac 1,1 posto) i SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto - prosinac 1,4 posto).

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora Da su građani nastavnici, hrvatske bi institucije i dalje bile osrednji učenici. Prosječna ocjena Pantovčaku je i dalje čvrsta trojka (prosinac 2,95 - siječanj 3,01), a Vladi i Hrvatskom saboru ispitanici poručuju: Sjedi dva! (Vlada u prosincu imala ocjenu prosinac 2,32, a Sabor 2,12).

Kao najvažnije teme kojima smo ispratili prošlu godinu izdvojili ste eskalaciju pandemije i prosvjede, godišnjicu potresa i probleme s obnovom, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Tek 17,8 posto građana smatra da država ide u dobrom smjeru (16,2 posto u prosincu), a čak 74 posto, odnosno tri četvrtine, da smo na pogrešnom kursu (73,4 posto u prosincu), stoji u Crodemoskopu RTL-a.