OBRAĆANJE STOŽERA Capak: Lošiji od nas su samo Luksemburg i Litva; Markotić: Nešto se zabrinjavajuće događa s virusom

Postotak pozitivnih u ukupnom testiranju je 27,36 posto i već dulje vrijeme je stabilan i to je pozitivan trend kretanja novog broja zaraženih, poručili su iz Stožera.

Prvi se obratio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. 

"Prije dva tjedna imali smo 1886 novozaraženih od 5386 testiranih. Ako usporedimo tjedne brojke, u tjednu od 15. prosinca do 21. prosinca uključujući i današnju brojku imamo 27 posto manje oboljelih nego u tjednu prije. U usporedbi s europskom incidencijom, naša je 1102 na 100.000. Mi smo na 25. mjestu od 27, višu incidenciju od nas imaju samo Luksemburg i Litva. Na 18. mjestu smo po broju umrlih u EU; 750,8 iznosi stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika", rekao je Capak.

Beroš: Kriza je zdravstvo koštala 927.404.480 kuna

Sljedeći se obratio ministar zdravstva Vili Beroš.

"Naša struka, naši napori, naše zajedništvo, uspješna su formula za teška vremena, tako i sada, pogotovo sada kada su brojke počele padati. Novi izazovi su pred nama, moramo napraviti sve da spriječimo širenje ove bolesti. Danas imamo niske brojeve, ali i mali broj testiranih. Postotak pozitivnih je ispod 30 posto, to je dobro. Postoje županije koje imaju svega jednog zaraženog. Kada je riječ o preopterećnosti sustava, svi govorimo da je preopterećen, što jest, ali sa specifičnom grupom bolesnika. No, pojedine zdravstvene ustanove ostvaruju, ako uspoređujemo s prošlogodišnjim prosincem, u zagrebačkim ustanovama razlika izvršenih usluga je 74 posto, to je sjajan podatak jer ukazuje da je manji dio pogođen zbog specifične situacije s Covidom. Nalazimo načina odgovoriti na druge zdravstvene potrebe, posebno onkološke", rekao je Beroš.

Također, kratko se osvrnuo i na pitanje duga države prema veledrogerijama, ali i na troškove zdravstvenog sustava za vrijeme krize.

"U tijeku je razgovor s veledrogerijama u ministarstvu oko duga zdravstvenog sustava. Za testove je do sada utrošeno do 17. prosinca više od 574 milijuna kuna, za liječenje više od 268 milijuna, a za bolovanje preko 83 tisuće kuna. Samo Covid kriza zdravstvo je koštala 927.404.480 kuna", rekao je Beroš dodajući da su to novi izazovi na koje će naći odgovore.

Novi soj virusa

O pitanju mutacije korona virusa govorila je ravnateljica Klinike za zarazne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić.

"Vidimo da se drugi val razlikuje u Europi po intenzitetu, broju oboljelih i umrlih i on se definitivno u većini zemalja ne može uvijek objasniti niti bi se bilo koja slična bolest mogla objasniti samo različitim epidemiološkim mjerama već i drugim čimbenicima, a to su virusi, podtipovi i eventualne mutacije koje se događaju u virusu. Od početka 10. mjeseca kada pratimo porast broja oboljelih, zabilježeno je nekoliko sojeva karakterizirano s dodatnim mutacijama koje su se počele prikupljati u zapadnom Walesu, Londonu i na još nekoliko mjesta. Molekularnom analizom je utvrđeno da imaju određene mutacije. Počela se analizirati mutacije i što bi za njih moglo biti odgovorno. Jedan dio je odgovoran za brže vezivanje virusa za receptor AC2. To brže i jače vezivanje je posljedično moglo dovesti do toga da se virus učinkovitije širi,  to je i zabilježeno. Još uvijek se rade epidemiološke analize koje još nisu definitivne", pojasnila je Markotić.

Komentirala je i kliničku sliku zaraženih.

"Puno je više bolesnika s teškim upalama pluća, virus radi svoje replikacije suprimira naš imunosustav, nakon toga dolazi do oštećenja stanica, nakupljanja upalnih stanica, oslobađanja upalnih parametara, što pogoršava bolest. Dosta tih stvari analizom bi se moglo povezati i nekakvim promjenama u virusu. Za sada prve informacije koje postoje je da su se mutacije vjerojatno dogodile u osobi ili nekoliko osoba koje su imunosuprimirane, čiji se sustav ne može boriti s virusom, pa virus ima mogućnost dugotrajne replikacije. Kod njih se virus može zadržati i nekoliko mjeseci te je tu moguće da virus razvije određene promjene i mutacije koje mu omogućuju da se održava u organizmu", dodala je Markotić i potvrdila stavove znanstvene zajednice da novi soj ne bi trebao utjecati na efikasnost cjepiva. Rekla je i da će Hrvatska napraviti analizu kako bi se utvrdilo je li novi soj prisutan u Hrvatskoj te usporediti rezultate s ostalim zemljama.

Božinović je rekao da će se epidemiološke mjere definirati i za pravoslavni Božić ovisno o epidemiološkoj situaciji i prilagoditi ih njihovim specifičnostima liturgije.

Cijepljenje najavljeno iza Božića

Capak je rekao da je i Hrvatska, kao i ostale zemlje povjerenje poklonilo proizvođačima cjepiva i u dogovoru s njima će 27., 28., 29. prosinca biti proglašeni dani cjepiva protiv Covida u EU i obilježit će se simobličnom podjelom Pfizerovoj cjepiva. "9790 doza će doći 26. prosinca i odmah sljedeći dan biti distribuirano županijskim Zavodima za javno zdravstvo. Prema našem planu cijepljenja, koji će biti od Vlade usvojen u srijedu, skupina 1 su zdravstveni djelatnici koji rade s Covid bolesnicima i korisnici domova za starije. Ta količina nije dovoljna za sve i pretežno će se cijepiti korisnici domova za starije i dio zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicinskoj pomoći i onima koji rade u primarnim intenzivističkim respiratornim centrima", izvijestio je Capak.