Obljetnica je veličanstvenog domoljubnog govora: Možemovka ima poseban razlog da ga se sjeća

Naime, od druge polovice 13. stoljeća govori su bili na latinskom jeziku, dok Kukuljević Sakcinski govorom nije napravio povijesni zaokret. Bilo je to u Saboru 1843. godine, a četiri godine kasnije, na današnji dan, Sabor je donio zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u javnom diskursu. Tek godinu dana nakon, od 1848. godine, hrvatski se jezik počeo primjenjivati u Saboru. Tim povodom prenosimo dio njegova govora.

"[...] Izteklo je više od polovice stolětja, od kad su SS. i RR. kraljevinah ovih, po dèržavnih poklisarih svojih, na Ugarskom saboru god. 1790., pismeno se izjavili: da prije nego si dadu magjarski jezik narinuti, vole narodni svoj jezik, koji i po Ugarskoj velikom stranom naroda vlada, u javni svoj život uvesti i š njime zauvěk svakomu tuđemu vrata zatvoriti. Misao ova širila se je tajno i sakrito po svih stranah domovine naše sve dosada, bez da je ikada tako opet na světlo došla, kao što, hvala Višnjemu, u sadašnje vrěme, kad se toliko radi, da se tuđi jezik u domovinu našu horvatsko-slavonsku silom uvede", poručio je.

"S neizměrnom radostju javlja zato govornik SS. i RR-vom u ime županije svoje, da i stališi varašdinski ništa tako gorućo, tako sveto ne žele, nego da im se jezik njihov materinski, koji kroz duga stolětja u tmini i zaboravnosti tumaraše, na ono opet město podigne, koje mu Bog i narav odluči kod naroda našega, te da se sasvime u javni život uvede i da postane gospodujućim jezikom, kako mu to i pristoji u domovini našoj", kazao je u svom govoru.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Evo na što je još upozoravao

"Još prije sto godinah čitala se je misa po Zagorju, osobito u Radoboju, u horvatskom jeziku, i najvećji službenici kao i gospoda i gospoje pisali su javna i privatna pisma u narodnom jeziku, a sada, kad se već po svih skoro gradovih prodikuje němački, kad nam gospoda i gospoje počimlju zaboravljati svoj jezik, kad nam se děca odhranjuju němački i magjarski, talijanski i francezki, samo ne narodno...", upozoravao je pa nastavio.

"...kad nam se od svih stranah groze s tuđim jezikom, i kada se usred domovine naše po županijskih dvoranah prepověda i progovoriti u našem horvatskom i slavonskom jeziku, kao što se je to prije dva-tri lěta dogodilo u Varaždinu, a ove godine u věrovitičkoj varmeđi; sada se veli: »da nije još vreme došlo, da narodnost našu i budućnost oslobodimo s podignutjem narodnog jezika?« – Ako ovo iz onoga, što sam naveo, slědi, onda se je svět preokrenuo i logike je nestalo. [...]", kazao je tada Kukuljević Sakcinski, a ostatak govora možete pročitati ovdje.

Podsjetimo, Kukuljević Sakcinski bio je jedan od nositelja ilirskog pokreta, odnosno hrvatskog nacionalnog preporoda. Svoj život posvetio je politici te kulturnom i znanstvenom djelovanju. Bio je jedan od sazivača Narodne skupštine koja je 25. ožujka 1848. godine Josipa Jelačića proglasila banom.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Raukar Gamulin zahvaljujući desnici dobila svoju imovinu

Zalagao se za uvođenje hrvatskoga jezika umjesto latinskog kao službenoga te je bio prvi zastupnik koji je na materinskom jeziku progovorio u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine. Njegovu imovinu stekla je obitelj saborske zastupnice Urše Raukar Gamulin, koja je njegov potomak. 

Urša Raukar-Gamulin bogatstvo temelji na povratu imovine, ali i onome što su partizani suprugovoj obitelji dali nakon 1945., što je prethodno bilo oduzeto drugima...

Vlasnica je brojnih nekretnina, a nosi i titulu najbogatije zastupnice. No, imovina je bila nacionalizirana te je tek '90-ih HDZ omogućio povrat imovine onima kojima je oduzeta. Tako je zastupnica platforme Možemo! zahvaljujući desnici dobila ono što joj nasljedstvom pripada.