VIDEO Objavljeni detalji o dronu: Nedvojbeno je utvrđeno da se radi o krhotinama aviobombe!

Na konferenciji  govorili su: Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić".

Prvi se javnosti obratio Ilić.

"Zbog interesa javnosti do sada je izdano nekoliko priopćenja. Zajedno smo s nadležnim službama odmah po saznanju započeli s provođenjem očevida koji je trajao do 14. ožujka. Priopćenjem od 16. ožujka javnost je obaviještena da se započelo s kriminalističkim istraživanjem. Održan je sastanak s predstavnicima nadležnih tijela...", govori i nastavlja:

"Dana 23. ožujka obavijestili smo da se istraga nastavlja. Zatraženo je stručno mišljenje zrakoplovno-tehničke struke. Iz balističkog vještačenja bilo je vidljivo da je riječ o aviobombi. Što se tiče izvida, podijeljeni su u dva dijela. Danas iznosimo ovaj dio oko pada letjelice".

Vještačenja su kaže, dovršena.

Karlušić je rekao: "Na području Jarunske ulice došlo je do pada bespilotne letjelice. Nastala je materijalna šteta 96 motornih vozila, procijenjena je na 600 tisuća kuna. Kako je Ilić naglasio, od 11.-14. ožujka trajao je očevid na četiri lokacije - na mjestu pada, na nogometnom igralištu, padobran..".

"Nakon provedenog očevida, letjelica je prenesena u vojarnu. Za potrebe daljnjeg istraživanja uzet je uzorak s mjesta. Izuzete su snimke kamere videonadzora, nije izravno zabilježen pad letjelice", dodao je.

Počinok je sljedeći govorio:

"Moja zadaća je izvijestiti vas o rezultatima istraživanja pada letjelica. Prvo ću nešto reći o bespilotnoj letjelici, zatim bih se osvrnuo na operativni dio leta od trenutka ulaska u RH do točke udara. Nakon toga reći ću nešto o tehničkom pregledu sa strane zrakoplovno-tehničke struke. Kao konačno, dat ću ono što svi očekuju - uzrok pada letjelice".

"Kada govorimo o istrazi, s obzirom na kategoriju, ovaj događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja. Kada govorimo o letjelici... Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje teriitorija s taktičkog levela u ovisnosti koji je proizvod tražen od same snimke. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, kreće se brzinom od 900-100/h. Visina s kojom može provesti snimanja od 300-6000 metara, broj promjena letova je tri. Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, lansira se pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom preuzima klasični mlazni motor. Tak KR znači kratko resursni motor", dodaje i nastavlja:

"Proizvedeno je 152 komada. Varijanta koja se spominje između M-141 koji predstavlja metu i namijenjena je za pobudu radarskih i PZO sustava".

Analiza

Prelazimo na analizu letačke operacije.

"Moja domena kreće od ulaska u zračni prostor RH", rekao je.

"U 22.57 letjelica je ušla u RH. Imala je brzinu od 860-950 na sat. Držala je konstantan kurs. Pri dolasku u šire područje u Zagreba, slijeće pomoću padobrana, a ne klasično. Vidimo kako izgleda slijetanje. Na 8. do 10. kilometru, krenula je u promjenu svog položaja. Znači da se dovodi do uvjeta za slijetanje. U isto vrijeme, isključuje se iz pogona motora, aktivira se kočeći padobran te se izvlači. Letjelica je došla do 2000 metara, mijenja uzdužni položaj prema dolje. Pri toj promjeni, otkačuje se padobran i aktivira se glavni padobran. Kako se on aktivira i budući da letjelica visi, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica prijeđe u horizontalni položaj", navodi.

Stabilizira se normalno propadanje, izbacuje se amonijak. U isto vrijeme izvlače se sonde koje se koriste za aktivaciju retrorakete. Letjelica je sletjela, tada ponovno se odbacuje glavni padobran da ne bi došlo do prevrtanja. U name slučaju, u procesu ispuštanja padobrana, jednostavno nije bilo mehaničke veze između letjelice i padobrana. U isto vrijeme i retroraketa ostala je u svom ležištu, nije se uspjela promijeniti te je jednostavno s visine iskliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo.Kada govorimo o tehničkom faktoru, odnosno pregledu, možemo zaključiti da je u tijeku pada bio relativno aktiviran stajni trap. Ove sonde, jedna je izletjela, a druga ostala u ležištu.

Foto: Screenshot

Retroraketa ostala je u ležištu, zbog udara izletjela je iz ležišta i bila je aktivirana.Kada govorimo o ukupnom dojmu koji je letjelica ostavila u smislu stanja oplate i svih sklopova od motora, zaključak je da je bila u vrlo dobrom stanju, održavana. Nađena je kutija, bitno oštećena. Međutim sam medij na koji se snima je u potpunosti uništen, nije bilo šanse za oporavak. Nakon svega iznesenog, dolazimo do uzroka pada - sa stajališta zrakoplovnih operacija - povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza".

Tomić o balističkom vještačenju

Na mjestu pada letjelice pronađeno je 47 fragmenata metalnih dijelova. Svi dijelovi nastali uslijed eksplozije. Pronađen upaljač s ćiriličnim oznakama. Sa sigurnošću se može reći da se radi o krhotinama aviobombe. Da se dogodila eksplozija, vidimo kako je jasno vide kidajuće plohe od visokog tlaka.

"Nedvojbeno je utvrđeno da se radilo o krhotinama aviobombe OFAB 100-120. Posljedica je bila eksplozija bombe", rekao je.

"Prilikom udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuje nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja...", rekla je Ivana Bačić u obraćanju.

"Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a za kojeg bi karakterističan bio nastanak zacrnjenja", kaže pa dodaje da sve ukazuje da u bombi nije bilo toliko eksploziva. Eksploziv ne pripada skupini tradicionalnih vojnih ili privednih eksploziva.