Objašnjeno zašto je Hrvatska postala meta hakera: 'Ne bi ni znali za napad da nisu pale stranice'

Vojnović upozorava da je sada puno više situacija u kojima hakerski napadi izlaze na vidjelo, ali ukazuje i na činjenicu da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a, što nas čini zanimljivijom metom hakerima. Dodatno, hrvatska društva velikom većinom rade za međunarodne poslovne subjekte, ili su dio velikih međunarodnih grupacija, a to je posebno interesantno hakerima.

Prema do sada poznatim podacima, u Hrvatskoj se radilo se o DDoS napadima, kojima je cilj stvoriti zagušenje, zbog čega dolazi do 'pada' internetskih stranica. Ipak, u slučaju KBC-a Zagreb, pojavile su se neslužbene informacije da iza njega stoji hakerska skupina, koja je navodno došla do povjerljivih podataka za koje traže otkupninu.

"Najlakše je napasti onoga tko je najslabiji, a s obzirom na to da je u Hrvatskoj razina svijesti vezano uz informacijsku sigurnost relativno niska, postajemo meta. Osim toga, sve više i više informacija je javno dostupno. Da nisu pale web stranice, za mnoge od tih napada, koji su se u posljednje vrijeme događali možda ne bi ni doznali, ali kada padne web to je vidljivo i jasno je da se nešto događa", objasnila je Vojnović za Forbes Hrvatska.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Povećati razinu informacijske sigurnosti

O novom Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti i Direktivi NIS2, koji bi trebali povećati opću razinu informacijske sigurnosti, Vojnović kaže da oni ne donose ništa posebno novo i dosad nepoznato, osim što se proširuje obuhvat sektora koji pod njih spadaju.

Novi detalji o hakerskoj skupini koja je napala KBC Zagreb: Američki FBI otkrio tko je na čelu

Prema novoj Direktivi, brojna poduzeća i institucije koje dosad nisu bile uključene u njenu primjenu, morat će početi razmišljati o tome kakva je njihova razina informacijske sigurnosti. Novi zakon traži da se unutar organizacije uspostave procesi za upravljanje rizicima i incidentima, a propisuje i okvir informacijske sigurnosti, zaključila je stručnjakinja.