ante šprlje
O Plenkoviću, Petrovu i zapovjednoj odgovornosti kod ratnih zločina
Tko je definirao vaše ministarske zadatke? Most, HDZ, vi osobno ili je to neka kompilacija?
Glavne političke smjernice daje Vlada u svom programu, a one su uglavnom produkt dogovora Mosta i HDZ-a. Kad postoje smjernice, stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa ne lutaju.
A kome ste odgovorni, Andreju Plenkoviću ili Boži Petrovu?
Zna se struktura vlasti. Moja pozicija uvijek je na raspolaganju i premijeru i Hrvatskom saboru. Oni raspolažu mojim mandatom i u svakom trenutku, ako nisu zadovoljni mojim radom, mogu mi to priopćiti i ja bih bez problema otišao s te pozicije.
Je li vam premijer iznio svoja očekivanja, sugestije...?
Gospodin Plenković očekuje jačanje pravne sigurnosti i pravne države. Na kraju krajeva, svaki građanin očekuje da imamo što učinkovitije pravosuđe. Pravosuđe nam je pod popriličnim povećalom javnosti koja je uvjerena da ne radi dobro svoj posao. Naravno da radom i poboljšanjem sustava želimo promijeniti takvo viđenje.
Imate li problema s time što vam je stomatolog prvi nadređeni?
Ne. Ivan Kovačić kao potpredsjednik Vlade za upravu i pravosuđe treba imati, uz stručne, i određene karakterne osobine koje on ima. Pokazao je karakter, a kad gradite državu, to je jedna od bitnijih stvari jer takva osoba uočava sve negativne silnice. Ako nemate karakter, možete biti stručni koliko želite, ali nećete nikad ništa napraviti.
Čime se od učinjenog najviše ponosite od kada ste ministar?
Pripremili smo, završili ili su u visokoj fazi pripreme, 20 zakona. U ovih desetak mjeseci broj neriješenih predmeta pao je s 560 na 490 tisuća. Omogućili smo i da se kamate od sudskih depozita prebace u prihod Ministarstva pravosuđa i time smo riješili dug od oko 80 milijuna kuna, unatoč smanjenju proračuna za stotinjak milijuna kuna. Time se jako ponosim jer se to nitko nije usudio ili nije sjetio napraviti. I sljedeći zakon o sudovima obvezat će predsjednike sudova da polozima upravljaju kao menadžeri.
Ovršni zakon politika sve više pretvara u socijalni zakon?
Ovršni zakon postao je učinkovit u najgore vrijeme, za recesije. Nažalost, bivše se vlasti nisu dovoljno posvećivale učinkovitosti ovrhe od 2000. do 2008. pa, kad smo dobili ekstremno učinkovit zakon, ogroman broj ovrha koje su ležale na sudovima preko noći sručio se na građane a da se nije predvidjelo kakav će to imati socijalni učinak. Danas imamo oko 325.000 blokiranih građana koji nisu plod, kao što se često misli, isključivo lošeg Ovršnog zakona, već loše ekonomske situacije, nezaposlenosti, niskih primanja i nepovoljnog gospodarskog okruženja. Iako to nije popularno reći, dio ovrha provodi se i zbog neodgovornih građana koji se nisu ponašali u skladu sa svojim mogućnostima.
Svrha Ovršnog zakona nije da postane socijalna mjera. Međutim, kako su građani željeli da se i u Ovršnom zakonu poduzmu određeni zahvati, krenulo se sa zaštitom najugroženije skupine građana koja ostaje bez jedine nekretnine. Lani je na jedinoj nekretnini bilo 90 ovrha, a iseljenje je bilo u 40 slučajeva. S tim da u zaštitu ulaze samo socijalno ugroženi koji nemaju za stanarinu. Ističem to jer je dojam u javnosti, s obzirom na to da mediji prate svaku takvu deložaciju, da se to događa svakodnevno, piše Večernji list.
Vodi li se računa o manipulacijama kako porezni obveznici ne bi rješavali “socijalni problem” bogatih kao za “švicarce”?
Zato je i uveden imovinski cenzus prema Zakonu o socijalnoj skrbi.
Ima li naznaka promjena u vezi s procesuiranjem hrvatskih državljana u Srbiji i BiH za ratne zločine?
Ljetos smo zatražili podatke o istragama i optužnicama od Srbije i BiH i odgovor još nismo dobili. Postoji sporazum između državnih odvjetništava RS i RH o razmjeni podataka, ali nam Srbija ne dostavlja ažurirane podatke s promjenama nakon prvotne obavijesti još od 2010. Glede BiH, iako smo prije tri mjeseca tražili podatke o optužnicama ili istragama, takvo što nismo ni od njih dobili. Nemamo problema da se procesuiraju neposredni izvršitelji kaznenih djela, ali sam vidio slučajeve gdje se nekog optužuje po zapovjednoj odgovornosti samo zato što je u neko vrijeme u ratu bio na nekom položaju a da nije stvarno bio odgovoran za nešto, a to mi jako smeta.
Iako ratni zločin ne zastarijeva, ne postaje li ovako ta okolnost i potencijalno sredstvo politike, osobito ako se zapovjedna odgovornost i bez novih saznanja može uvijek aktivirati, što je onda s pravnom sigurnošću?
Zapovjedna odgovornost vrlo je specifičan model kaznene odgovornosti i za primjenu tog instituta zahtijeva se poznavanje ukupnosti događanja konkretne ratne situacije te stavljanje u kontekst vremena i mogućnosti tog vremena. Potencijal za zloupotrebu uvijek može postojati, ali zbog toga Republika Hrvatska pomno prati i analizira svaku optužnicu koju izvana dobije kako bi provjerila je li usklađena s modernim pravnim standardima. Međutim, problem je kada vam te eventualne optužnice ne dostave, već ih drže tajnima, kao i eventualne tjeralice unutar svojih država.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.