O ovom zločinu iz Vukovaru premalo se govori: 'I onda mi kažu da zaboravimo prošlost'

Uz herojsku obranu grada i stradanja civila, treba napomenuti i kulturocid koji se dogodio na području grada. Barokni grad na Dunavu, čiji su zidovi dvoraca, crkava i muzeja čuvali stoljetnu povijest, bio je potpuno uništen. Radilo se o velikom kulturocidu o kojem se premalo govori. Studentica pod nadimkom Luce na društvenoj mreži TikTok objavila je detalj s predavanja koji ju je posebno zaintrigirao: "Na kolegiju Metode zaštite graditeljskog nasljeđa radili smo obnavljanje Vukovara, ali teorijski. Fond World Monuments je 1999. godine uvrstio Vukovar na listu 100 najugroženijih spomeničkih lokaliteta na svijetu."

"Išla sam vidjeti na kojoj smo se točno poziciji nalazili. Lista je objavljena 2002., nakon istraživanja provedenih od 2000. do 2002. godine. Tada je donesena odluka i mi smo bili 12. Ovo nije nikakvo poticanje mržnje, ali ne volim kada ljudi govore 'Što opet spominjemo tu povijest, okrenimo se novom'. U redu, ali to ne znači da možemo i moramo zaboraviti prošlost." Prema podacima s predavanja, na Vukovar je palo 700.000 granata – u prosjeku 7000 dnevno. Oštećeno je 18.000 stambenih jedinica, a 90 posto povijesne jezgre bilo je razoreno. Stradalo je 118 povijesnih zgrada. Kulturocid je posebno počinjen nad dvorcem Eltz, muzejima i zbirkama. Ukupna ratna šteta procijenjena je na 470 milijuna kuna, što je činilo četvrtinu svih ratnih šteta u Republici Hrvatskoj.

SFR Jugoslavija je 1956. godine usvojila Hašku konvenciju (Haag, 1954.) o zaštiti kulturnih dobara, zatim deklaraciju UNESCO-a, Preporuke Vijeća Europe, Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1974.), Europsku konvenciju o zaštiti arheološke baštine (1990.), Konvenciju o mjerama za zabranu i sprječavanje nedopuštenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara (1973.) i druge dokumente – no ništa od toga nije poštivala. Umjetnine iz samostana, crkava i muzeja bile su otuđene i odnesene u Srbiju, pisala je Hrvatska udruga Benedikt, koja je prikupila podatke brojnih autora i institucija, među kojima se ističe Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

@luce0310 skoro misec dana nakon Thompsonovog koncerta u Sinju još uvik se kroz medije provlače njegove izjave, poticanje mržnje prema Srbima i uzvikivanje ustaških pozdrava i tome slično, pa evo. #fyp #thompson #domovinskirat #kulturocid ♬ original sound - luce

U suprotnosti s Haškom konvencijom

Muzejska knjižnica, knjižnica Franjevačkog samostana i druge zbirke, osobito umjetnina, opljačkane su nakon okupacije grada, pa se uz kulturocid može govoriti i o memocidu nad Vukovarom. "...Posebno valja istaknuti razaranje i otuđenje postava vukovarskog Gradskog muzeja, smještenog u dvorcu grofovske obitelji Eltz, kao i njegovih izdvojenih postava: Spomen-muzeja Lavoslava Ružičke, Zbirke Bauer, Galerije umjetnina te Muzeja II. kongresa KPJ. Uništeni, spaljeni ili opljačkani predmeti iz bogate zbirke vukovarskog Gradskog muzeja svjedočili su o višetisućljetnom životu i radu čovjeka na vukovarskom području, osobito od 13. stoljeća, kada se prvi put spominje Vukovar (Vukovo, Vlkovo) kao slobodni kraljevski grad (1231.). Zbirke muzeja potvrđivale su da je Vukovar bio važno prometno, demografsko, obrtničko, trgovačko, kulturno i upravno središte ovoga dijela Hrvatske, upućivale na činjenicu da je bio materijalno i duhovno žarište hrvatskog istoka te jasno isticale pripadnost Vukovara i vukovarskog kraja hrvatskom i srednjoeuropskom kulturno-civilizacijskom krugu. Stoga je razumljivo da je upravo duhovna i kulturna baština Vukovara, koja je bila i temelj i svjedočanstvo hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta toga grada, bila pod snažnim i razornim udarom srbijanske agresije, pa se argumentirano može govoriti i o memocidu nad Vukovarom", piše Udruga.

U čast ocu i braniteljima hoda od Vukovara do Knina: Vukovarski heroj mu je podrška

Nakon okupacije Vukovara beogradska je televizija objavila da je započelo odnošenje muzejskog materijala, što je bilo u suprotnosti s Haškom konvencijom o oružanim sukobima. Dio se eksponata 1992. godine pojavio na izložbi u Jugoslavenskom kulturnom centru u Parizu pod nazivom: "Vukovar 1991. – genocid nad kulturnom baštinom srpskog naroda", koja je nakon prosvjeda vrlo brzo zatvorena. U isto vrijeme otkriveno je da je okupator pronašao dio muzejske građe pohranjene u podrumu Franjevačkog samostana u Vukovaru. Ipak, uz pomoć ICOM-a (dokumentacijskog centra UNESCO-a u Parizu) i Vijeća Europe na čelu s Hansom Christophom von Imhoffom utvrđeno je da se dio zbirke s inventarskim knjigama nalazi u Novom Sadu (Gradski i Vojvođanski muzej te Arhiv Vojvodine), manji dio u Beogradu (Etnografski muzej), ali i u Dalju, stoji u izvješću Udruge.