Mislav kolakušić

Nužna drastična promjena stečajnog i kompletnog trgovačkog sudstva

Autor

Direktno.hr

12.11.2014. u 12:24
Ispiši članak

U HRT-ovoj emisiji ''Studio 4'' otvorila se tema novog prijedloga zakona o predstečajnim nagodbama, gdje smo čuli reakcije ministra pravosuđa Orsata Miljenića, te ostalih stručnjaka koji su komentirali ovaj novi zakon u emisiji.

Ministar Miljenić je napomenuo kako se sada trenutno stečaj zloupotrijebljava na način da ponekad sam sebi postane svrha. Kaže kako se ponekad postupci vode upravo zato da bi određeni sudionici dobili nekakve naknade. ''Ono što je bitno ovdje jest, predstečajne nagodbe su sada uređene tako da spadaju pod stečajni zakon. One postaju integralni dio stečajnog postupka. Sam predstečaj i stečaj su stavljeni u situaciju gdje nema voluntarizma. Znači, što vi imate danas; netko dođe i kaće ja bih otvorio stečaj ili ne bi otvorio nad svojom firmom. Izlažem se čemu? Kaznenoj odgovornosti? Mi ćemo dati ugraditi čitav niz okidača koji će stečaj otvarati zapravo automatizmom ako se neki uvjeti zadovolje'', istaknuo je Miljenić.

Napominje kako je to važno i subjektima s druge strane, jer se ne smije dogoditi da poslujete s nekim tko je možda u stečaju, jer su se zadovoljili uvjeti, ali u stvarnosti nisu. Takav bi proizvodio i dalje samo gubitke. Pravovremenim otvaranjem stečaja bimoglo biti spašeno jako puno firmi, samo da se stečaj otvorio na vrijeme, upozorava. Ali, dovedeni su u situaciju da su dugovanja tolika da iz tog problema ne mogu izaći.  Kaže kako su upravo te stvari koje moraju promijeniti. 

Nino Radić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu kaže kako on kao sudac u stečajnom postupku ne utječe na tijek trajanja stečaja. Nego mu je on uvjetovan dovršetkom postupka na koji on kao sudac ne utječe, to su parnični, ovršni ili neki dugi postupci. Ističe kako imamo situaciju da nešto traje sedam godina, a da je on kao sudac zapravo, u dijelu vođenja nekog stečajnog postupka, dovršio postupak u roku od godinu dana, ali formalno mora čekati zaključenje postupka dok se ne dogodi pretpostavka u tom nekom postupku koji uvjetuje dovršetak. 

''Ako pričamo o parnicama, parnica ne može trajati na rok. To je kao medicinska terapija, vi ne možete odrediti da će nešto završiti na neki datum, ali ako sve krene pravodobno i ako krenete dok je stanje još koliko toliko zdravo i transparentno, onda sve može biti i brzo. Ne smije se početi niti prebrzo, ali niti prekasno stečaj'', komentirao je Mićo Ljubenko iz Hrvatske odvjetničke komore. 

U samoj emisiji gost je bio sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić te profesor na ekonomskom fakultetu u Osijeku Domagoj Sajter čiji su se dijelovi iz njegove dizertacije koristili za kreiranje novog prijedloga Zakona o predstečajnim nagodbama. Na pitanje voditelja jesu li možda iskrivili njegovu dizertaciju, rekao je kako on ne bi pristao na pisanje nečega što nije provedivo u praksi.

On je izričito tražio i pokušavao dati glas upravo praktičarima u svojoj dizertaciji, ali i u ostalim radovima. Maksimalno je pokušavao iznijeti iskustva u praksi kako se ne bi dogodilo da teorizira nešto što se nikako ne događa u svijetu. ''Nisam rekao da su iskrivili dizertaciju, ja bih samo rekao da su uzeli temeljne postavke. Ali da provedba tih mojih savjeta išla u nekim neobičnim pravcima, to je točno. Ja bih to tako rekao'', odgovorio je Sajter. 

Kolakušić je rekao kako nije odahnuo kada je vidio novi prijedlog zakona, barem kada je vidio verziju koju je uspio pročitati. Kaže kako novi Zakon neće pomoći niti tržišnom gospodarstvu niti sudovima. Voditelj se napomenuo kako su na raspravu o zakonu pozvani najveći kritičari pa među njima i Kolakušić, na što je on rekao kako jesu, ali da je temeljni problem taj što su članovi radne skupine davali određene primjedbe, ni gotovo ni na jednu primjedbu nije nitko dobio odgovor. 

Što se tiče samog Zakona, Kolakušić kaže kako je tu samo riječ o kozmetičkim izmjenama.

''Nama je potrebna drastična promjena stečajnog i kompletnog trgovačkog sudstva. Trgovački sporovi traju predugo, pretvoreni su u ovršne postupke. Mi moramo otvarati stečajne postupke na vrijeme, dok još trgovačko društvo posluje. Uobičajeno je zapravo, da se u drugim državama stečaj pokreće prije blokade računa, a mi predviđamo da ćemo imati predstečajne postupke nakon blokade računa'', rekao je Kolakušić.

Na pitanje jesu li stečajevi bitni za ekonomiju u cjelini, Sajter je komentirao kako se nalazimo u tržišnoj ekonomiji i da toga moramo biti svjesni. No, postavio je pitanje naopako. Gdje stečajevi nisu bitni? Kome stečajevi nisu važni? ''U principu, onaj koji misli da može bolje upravljati gospodarstvom, bolje neka prepusti stvari nekim tržišnim mehanizmima. Konkurencija kroz stečaj iziskuje neka neefikasna trgovačka društva, a to su ona koja nisu sposobna upravljati svojim troškovima'', rekao je Sajter. 

Do sada su stečajevi i predstečajne nagodbe bile u nadležnosti ministarstva financija, dok se sada to vraća na sudove, na što je Kolakušić rekao da je to zapravo pogrešna konstatacija. Jer pogrešan je zapravo sami početak postupka.

''Mi ponovno krećemo u neki postupak prikupljanja vjerovnika nakon što je trgovačko društvo došlo u probleme, provodimo jedan skupocjeni i dugotrajni postupak koji uopće kao takav ne bi trebao niti biti'', komentirao je.

Profesor Sajter naglasio je kako predstečajne nagodbe kakve sada jesu, pogoduju velikim dužnicima, a idu na štetu malih. Upravo suprotno od onoga kako bi trebalo biti. Sustav bi u pravilu trebao štiti male, jer veliki već imaju sisteme kako se zaštititi. 

Zaključak je da novi prijedlog zakona nije dobro pripremljen, to nam govore prethodna iskustva iako nisu sve stvari iz njega loše. Kod nas je problem u Hrvatskoj još uvijek taj da ljudi imaju praksu neplaćanja obveza pa sporovi na Trgovačkom sudu traju i po sedam godina. No, da je Zakon dobro pripremljen onda bi ga pamtili desetljećima, odnosno pamtile  bi ga buduće generacije. A ne bi ga u ovom kontekstu ovako komentirali. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.