NP Plitvička jezera kupuje čak 70 tona ličkog krumpira, uz rigorozne uvjete za prijavu: gomolj duguljasto ovalan ili jednakovrijedan

NP Plitvička jezera nekoliko dana uoči Božića objavio je javni natječaj za kupnju 70 tona ličkog krumpira. Riječ je o ponovljenom natječaju, jer je isti u listopadu 2017. poništen.

Jedan natječaj već poništen

Jedina pristigla ponuda nije sadržavala bankovno jamstvo.

Sada NP Plitvička jezera u natječajnoj dokumentaciji ponovno navodi kako se traži "lički krumpir kalibrirani ili jednakovrijedan", pri čemu detaljno navode da se radi o "krumpiru uzgojenom u Lici za čiju se proizvodnju koristi sjeme udomaćenih sorti Dessire, Bintje ili Viktorija ili drugih sorti sličnih karakteristika (minimalni sadržaj suhe tvari 19 posto). Veličina gomolja promjera minimalno 35 milimetara, oblik gomolja duguljasto ovalan".

Procijenjena vrijednost nabave za rok od dvije godine je 300 tisuća kuna bez poreza na dodanu vrijednost, odnosno 375 tisuća kuna s PDV-om.

U propisanom roku do 15. siječnja ove godine ponude su predala dva ponuđača: tvrtka Vrankić j.d.o.o. iz Plaškog i udbinski OPG Ivice Prihera. Ponuda OPG-a je financijski povoljnija - 240.625 kuna s PDV-om, dok Vrankić j.d.o.o. za krumpir traži 306.250 kuna s PDV-om.

Upravo Vrankić j.d.o.o. bila je i jedina tvrtka koja je prošle godine predala ponudu bez bankovnog jamstva, pa je spomenuti natječaj bio poništen, no tada su od Plitvičkih jezera za 70 tona ličkog krumpira tražili 260.750 kuna s PDV-om.

Inače, Plitvička jezera u 2014. su lički krumpir, kojeg najčešće posjetiteljima nude uz janjetinu, kupovala od tvrtke Korun d.o.o. (vrijednost ugovora 190 tisuća kuna), u 2015. od Agrovelebita (vrijednost ugovora 187 tisuća kuna), te u 2016. od tvrtke Vrankić (vrijednost ugovora gotovo 154 tisuće kuna).

Komplicirana natječajna dokumentacija

Odluka o dobavljaču još nije donesena, a brojni upućeni u poslovanje NP Plitvičkih jezera upozoravaju na nekoliko stvari.

Prvo, Plitvička jezera putem javne nabave kupuju ogromne količine prehrambenih proizvoda koje nerijetko premašuju potrebe njihova redovnog poslovanja. Drugo, postupak javne nabave nije toliko vezan za samo vodstvo Parka, već se radi o nizu sitnih detalja u natječajnim dokumentacijama kojima se navodno privilegiraju pojedini ponuditelji, za što tvrtke koje surađuju s Plitvičkim jezerima krive stručne službe Nacionalnog parka.

Treće, hrvatski propisi i EU praksa na neki način otežavaju i pojedine javne nabavke, kao u primjeru kupovine ličkog krumpira, gdje se detaljnim opisima komplicira natječajna dokumentacija.

Sanja Jonjić, direktorica tvrtke Vrankić, u razgovoru za Direktno ističe da su i dosad surađivali s Plitvičkim jezerima i da za njih količine ličkog krumpira koje se traže nisu problem.

Napominje da se lani na odluku o poništenju natječaja nije niti žalila, "jer to nema smisla".

Ličko-senjski župan Darko Milinović, koji se nedavno javno protivio izboru Kovačevića za ravnatelja NP Plitvičkih jezera, o spornim javnim nabavama nije na upit portala Direktno odgovorio ništa.

Ipak, direktor jedne druge tvrtke koja je ranije poslovala također s Plitvičkim jezerima, Nikola Vidaković (Agrovelebit) za portal Direktno priznaje da mu je u ovom natječaju dokumentacija vrlo čudna.

Osim što je natječaj objavljen uoči Božića, pa nije bilo dovoljno dana da podnese žalbu na dokumentaciju, ipak je zatražio pojašnjenje natječajne dokumentacije.

‘Sporna udaljenost od mjesta uzgoja’

Sporan mu je, tvrdi Vidaković, bio detalj kojim se tražilo da udaljenost od mjesta uzgoja do Parka ne bude veća od 20 kilometara, jer suprotno umanjuje bodove kojima se ocjenjuje ponuda.

Vidaković ističe da se krumpir skladišti i da nije, kao primjerice, kod zelene salate ili rajčice, bitno mjesto uzgoja i da kriterij svježine nije relevantan. On vjeruje da se radi o načinu da se pogoduje tvrtki s kojom je Park i dotad surađivao.

"Kako je u natječajnoj dokumentaciji propisano odabrat će se ekonomski najpovoljnija ponuda na način da cijena donosi najviše 80 bodova, a udaljenost od mjesta uzgoja do mjesta isporuke najviše 20 bodova", stoji u dokumentaciji.

Uprava: Zaključit ćemo ugovor na dvije godine i možda kupiti manje krumpira

Pojašnjenje smo zatražili od NP Plitvička jezera.

"Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera sukladno Pravilniku o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN br. 101/17) dužna je voditi Registar ugovora i javno ga objaviti. Isti možete pogledati na našoj web stranici i za prošlu godinu. Količina predmeta nabave je predviđena, odnosno okvirna, budući da Naručitelj zbog njegove prirode ili drugih objektivnih okolnosti ne može unaprijed odrediti točnu količinu. Radi se o količini za dvogodišnje razdoblje jer se sklapa Okvirni sporazum na dvije godine s jednom gospodarskim subjektom. Naručitelj se ne obvezuje na realizaciju navedenih količina u cijelosti. Stvarna realizacija ovisit će o potrebama korisnika i raspoloživim financijskim sredstvima’’, poručio je za portal Direktno ravnatelj NP Plitvičkih jezera Tomislav Kovačević.

Što se neobične specifikacije tiče, napominje:

‘’Na temelju članka 210. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 120/16; dalje u tekstu: ZJN) i provedbene Uredbe Europske Komisije (EU) 2015/1738 od 21. rujna 2015. godine o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Lički krumpir – ZOZP) Naručitelj je uputio na proizvod koji ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Kako nije moguće dovoljno precizno i razumljivo opisati predmet nabave, te kako postoji potreba trećih osoba (korisnika ugostiteljskih usluga Ustanove) za navedenim, a ne samog Naručitelja, Naručitelj je uputio na proizvod uz dodatak 'ili jednakovrijedan'. Na tržištu postoji dovoljno različitih proizvođača navedenog proizvoda. Klauzula jednakovrijednosti je određena člankom 209. stavkom 1. točkom 2. Zakona o javnoj nabavi", odgovorio je Kovačević.

Marijana Petir: Lički krumpir je zaštićen, za specifikaciju nadležno Ministarstvo poljoprivrede

Kompleksnost rigorozne specifikacije za nabavu ličkog krumpira pojasnila nam je i europarlamentarka Marijana Petir.

"Standardna procedura zaštite nekog proizvoda te dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla nakon što je predložen u nadležnosti je resornoga ministarstva poljoprivrede unutar pojedine države članice. Kad se neki proizvod želi zaštititi potrebno je poduzeti odgovarajuće procedure, a tako je i s Ličkim krumpirom.

Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Udruga proizvođača ličkog krumpira iz Gospića podnijela je u srpnju 2011. Ministarstvu poljoprivrede. Nakon rješenja koje je Ministarstvo poljoprivrede izdalo u studenom 2011. čime je Lički krumpir postao zaštićen u Republici Hrvatskoj, to je Ministarstvo u lipnju 2014. uputilo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Lički krumpir na razini Europske unije.

U specifikaciji proizvoda po kojoj je “Lički krumpir” upisan i koju je izradilo ovlašteno i akreditirano certifikacijsko tijelo za proizvode u opisu “Ličkog krumpira” navedeno je sljedeće: „Lički krumpir su gomolji namijenjeni tržištu za prehranu ljudi, te je za većinu protrošača najvažniji vanjski izgled i kulinarska svojstva (proba kuhanja). Veličina gomolja je minimalno promjera 35 mm (izračunato kao dužina jedne strane kvadratnog otvore mreže kroz kojeg gomolj prolazi bez uporabe sile, oblik gomolja je duguljasto ovalan“.

Nadalje, kad je u pitanju način njegova plasiranja na tržište “’Lički krumpir’ mora biti sortiran, skladišten i pakiran prema krupnoći i uvijek mora biti između 35 i 90 mm”. U dokazu o podrijetlu stoji kako se “sljedivost proizvodnje 'Ličkog krumpira' prati od evidencije sorata koje se koriste za sadnju navedenog proizvoda pa do konačnog proizvoda. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjeme udomaćenih sorata Dessire, Bintje, Viktorija i drugih sorata sličnih karakteristika (minimalni sadržaj suhe tvari 19%)“.

Osim ovih podataka navedena specifikacija sadrži i detaljno opisano zemljopisno područje uzgoja, dokaz o podrijetlu, opis metode dobivanja proizvoda, povezanost proizvoda i zemljopisnog područja koje uključuje povijesnu povezanost, reljef, klimu i tlo; zatim posebnost proizvoda itd.

Jednako tako, svi proizvođači Ličkog krumpira navedenoj udruzi prijavljuju svake godine površine na kojima je on zasađen.

Dokument je dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede RH koje je i nadležno za pitanje zaštite hrvatskih proizvoda oznakom zemljopisnog podrijetla na sljedećoj poveznici: http://www.mps.hr/datastore/ ", pojasnila je za portal Direktno hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir složenost natječajne dokumentacije u ovom slučaju.

"Osobno se zalažem da se u prehrani, a posebice u turističkoj ponudi prednost daje domaćim i lokalnim proizvodima. Uostalom i EU promovira kratke lance opskrbe hranom u interesu poljoprivrednih proizvođača i potrošača. U skladu s tim, s prvim danom prošle godine došlo je do promjena i u Zakonu o javnoj nabavi, a jedna od novina je uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD-a), odnosno obrasca kojim ponuditelj prilikom davanja ponude daje izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima.

Ujedno, uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude prilikom nabave poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti u obzir i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kao što su kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i slično)", zaključuje Petir.