ulazak u eurozonu

Novotny: Nema straha od uvođenja eura, cijene neće rasti, a kamatne stope će padati za građane!

Autor

Rafael Jurčević

Najava ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić kako će Hrvatska u roku od pet godina prihvatiti euro potaknuo je javnu raspravu o učincima i troškovima ulaska u eurozonu i pogotovo utjecaju koji će taj ulazak imati na obične građane.
 

12.10.2017. u 23:04
Ispiši članak

Zadnjih godinu dana ulazak u eurozonu se učestalo spominje, uz povećanje kreditnog rejtinga, kao najvažniji ekonomski cilj ove Vlade. Ulazak u eurozonu je cilj kojeg je Hrvatska prihvatila samim ulaskom u Europsku uniju, no zbog velikog povećanja javnog duga za vrijeme krize, taj cilj se par godina nije javno spominjao.

Nove najave ulaska u eurozonu i javnu raspravu koja će uslijediti za portal Direktno je komentirao ekonomski analitičar i konzultant Damir Novotny.

"Mi imamo obvezu pristupiti proceduri prihvaćanja eura, to se zove razrađeni mehanizam ERM2. Sve nove zemlje članice EU-a imaju obvezu uvesti euro, osim većih zemalja poput Poljske" istaknuo je Novotny i dodao: "Vlada i HNB moraju ispuniti konvergencijske uvjete iz Maastrichta, inflacija mora biti ispod dva posto, deficit ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto udjela u BDP-u" rekao je Novotny i dodao da Hrvatska za sada ispunjava dva od tri uvjeta, jedini problem za sada je javni dug koji za sada iznosi 80 posto udjela u BDP-u. 

Novotny tvrdi da će Europska središnja banka tolerirati Hrvatskoj što formalno ne ispunjava treći kriterij, zbog toga što se javni dug zadnjih godina smanjuje i postoji pozitivni trend smanjivanja deficita i pada javnog duga u BDP-u. Također smatra kako je to dobro za Hrvatsku, jer će vlasti morati paziti na rashodovnu stranu proračuna i morat će se provoditi reforme kako bi se trend smanjivanja deficita i smanjivanja javnog duga nastavio.

"HNB je razvio studiju o troškovima i učincima ulaska Hrvatske u eurozonu. Hrvatska je visoko eurizirana zemlja zbog toga što su građani prihvatili euro. Velik dio štednje je u eurima, sve važnije kupoprodajne transakcije odvijaju se u eurima. Što se tiče prometa, kuna je u defenzivi, jača elektronski novac" objašnjava naš ekonomski analitičar i dodaje kako se neće dogoditi šok u psihološkom smislu za građane zbog toga što građani već sad koriste euro u kupnji nekretnina, automobila i drugih većih transakcija.

Najbitniji pozitivni učinci uvođenje eura su za poduzeća smanjivanje transakcijskih troškova za 1,5 do dva posto. Novotny kaže da su slična iskustva novih članica Europske unije pokazala kako pad transakcijskih troškova dolazi zbog pojednostavljenja poslovanja, nepostojanja  tečajnih razlika te zbog toga što su valutni rizici niži. 

"Građani i javni sektor će također imati pozitivne učinke poput lakšeg i jeftinijeg zaduživanja" napomenuo je Novotny i dodao kako su "u Sloveniji kamatne stope duplo manje nego kod nas, pa se stoga može očekivati da će kamatne stope u budućnosti biti povoljnije i kod nas."

Strah građana od rasta cijena je neosnovan po riječima Novotnyja. "Mi smo svjedoci pada cijena kod nas, a ne rasta. Postojala je opasnost rasta cijena prije krize. Sada imamo previsoke cijene, lako će se dogoditi da cijene budu padale zbog  otvorene ekonomije, većeg pritiska deviznog priljeva od turizma" zaključio je naš ekonomski analitičar i rekao kako u sektoru nekretnina cijene još nisu dovoljno pale, a za očekivati  je i kako će cijene automobila i potrošnih roba također padati.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.