INTERVJU ZA PORTAL DIREKTNO

Novo lice Sabora: 'Rad studenata mora biti adekvatno plaćen, a stambena politika fleksibilnija'

Autor

Katarina-Kaja Župančić

Maksimilijan Šimrak novo je lice Hrvatskog sabora. Magistar prava sve je upečatljiviji u svojim raspravama te polako zauzima svoje mjesto na političkoj sceni. Onima koji aktivno prate hrvatsku politiku, Šimrak će biti poznat kao predsjednik Mladeži HDZ-a te zastupnik u zagrebačkoj Skupštini. Portal Direktno intervjuirao je saborskog zastupnika oko trenutno najaktualnije političke teme u zemlji, porezne reforme. Za naš portal Šimrak je odgovorio i na pitanja kojima se aktivno bavi u sabornici. Prvenstveno, pitanjima studenata, mladih i obitelji, ali i sporta.

28.09.2024. u 22:07
Ispiši članak

Koji su glavni ciljevi nove porezne reforme u Hrvatskoj, točnije na koji način će ona utjecati na mlade te postoje li konkretne mjere koje će olakšati opterećenje za obitelji?

Važno je da mladima osiguramo što bolje i kvalitetnije uvjete za život. Želimo biti dosljedni u našim politikama da bi kroz jasno postavljene ciljeve i strateški pristup osigurali kontinuitet i pouzdanost u ostvarivanju planiranih rezultata. Iz tog razloga jedan od glavnih ciljeva ove reforme je daljnje porezno rasterećenje rada. Na taj način ćemo osigurati mladima koji tek ulaze na tržište rada, da krenu stvarati svoju budućnost s manjim opterećenjem - povećanjem osobnog odbitka, iznosa pojedinih neoporezivih primitaka kao i smanjenjem stope poreza na dohodak. Kroz podršku obiteljima, posebno s djecom, želimo smanjiti financijski pritisak i stvoriti uvjete da svatko može graditi svoju budućnost ovdje, u Hrvatskoj. Vjerujem da je to pravi put – rasteretiti ljude, a istovremeno osigurati da naši temelji ostanu čvrsti i zdravo rastu.

Hoće li porezna reforma povećati ili smanjiti stopu poreznog opterećenja za studente?

Reforma osigurava daljnje povećanje studentskog standarda. Povećanjem osobnog odbitka, povećavaju se i dva porezna limita za studente - onaj do kojeg mogu biti porezna olakšica roditeljima te onaj od kojeg se oporezuje njihova zarada. Cilj je da rad tijekom studija bude adekvatno plaćen, da bude dodatan poticaj za stjecanje radnih navika, ali i da mlade ljude nauči kako da razborito raspolažu vlastitim financijama, odnosno da omogućimo studentima bolju ravnotežu između obrazovanja i prvih radnih iskustava.

Koji će biti najveći izazovi s kojima će se vladajući suočiti prilikom implementacije reforme te kako planirate evaluirati učinke reforme?

Najveći izazov je uvijek pronaći idealnu ravnotežu kako pomoći ljudima i smanjiti porezna opterećenja, a istovremeno osigurati stabilnost proračuna. To nije jednostavno, ali vjerujem da smo postavili dobre temelje. Učinke reforme pratit ćemo kroz konkretne rezultate, a vjerujem da će konačni ishod biti povećanje zaposlenosti, stabilnija primanja te povoljniji uvjeti stanovanja za mlade. Na kraju, ako ljudi osjete stvarnu promjenu u svom svakodnevnom životu – znat ćemo da smo uspjeli.

Kako biste ocijenili trenutnu stambenu politiku u Hrvatskoj? Koje su najvažnije mjere koje su poduzete za poboljšanje stambenih uvjeta, posebno kada su u pitanju mladi i studenti?

Stambena politika u Hrvatskoj pozitivno se ističe naporima u povećanju dostupnosti stanovanja kroz različite programe subvencioniranja, poticanje izgradnje novih smještajnih kapaciteta i ulaganja u studentske domove diljem zemlje. Pokrenuli smo mjere vezane uz stambeno zbrinjavanje, a koje je koristilo preko 35.000 mladih obitelji, obitelji u kojima je rođeno više od 10.000 djece. Jedan od ključnih prioriteta u naredne četiri godine je omogućiti mladim obiteljima priuštivo stanovanje u Hrvatskoj, a prvi korak prema tome je izrada Nacionalnog plana stambene politike.

 

Kako bi ocijenili uvjete stanovanja koje studenti najčešće imaju? Kakve su mogućnosti financijske pomoći za studente kada je u pitanju stanovanje?

Neujednačen pristup visokom obrazovanju i ograničeni smještajni kapaciteti za studente, prepoznati su kao značajan problem u proteklom mandatu. Stoga je posebna pažnja posvećena izgradnji 11 novih i rekonstrukciji tri studentska doma, ukupne vrijednosti 182,4 milijuna eura u Varaždinu, Rijeci, Virovitici, Čakovcu, Dubrovniku, Osijeku, Puli, Vukovaru, Šibeniku, Požegi, Zadru, Splitu i Zagrebu. Usmjereni smo na daljnje proširenje kapaciteta studentskih domova, a kroz subvencije za najam želimo pomoći onim studentima koji se nalaze u privatnom smještaju. Smatram da je važno osigurati svakom studentu pristojan smještaj po fer cijeni, da bi se mogli posvetiti onome što je zaista bitno – učenju i osobnom razvoju.

Koje promjene u stambenoj politici biste preporučili kako bi se poboljšali uvjeti za studente te kako vidite budućnost stambene politike u Hrvatskoj u kontekstu sve većih potreba studenata?

Čvršćom suradnjom između države, lokalnih vlasti i privatnog sektora vjerujem da bismo ubrzali izgradnju novih smještajnih kapaciteta. Za studente, cilj je povećati smještajne kapacitete u studentskim domovima, ali i omogućiti pristupačnije cijene najma. Stambena politika mora biti fleksibilnija kako bismo odgovorili na rastuće potrebe mladih ljudi.

Upravo je završio Europski tjedan sporta. Hrvati vole sport, međutim mnogi ističu kako sportska infrastruktura nije na razini uspjeha koje ostvaruju naši sportaši. Kako bi se mogla unaprijediti sportska infrastruktura u Hrvatskoj kako bi se olakšalo sudjelovanje mladih?

Sport je sastavni dio naše kulture, a i jedan od naših najvećih ambasadora u svijetu. Ono što smatram i kao mladi zastupnik, ali i kao veliki zaljubljenik u sport je da sportska infrastruktura mora pratiti naše uspjehe. Omogućavanjem kvalitetnije infrastrukture privući ćemo puno više mladih u sport pa se tako u budućnosti veseliti novim i mlađim generacijama Modrića, Gvardiola, Sinkovića, Kostelića te brojnih vrhunskih sportaša koji su svojim uspjesima popularizirali Lijepu našu, a svakog od nas učinili ponosnim. Kako bi se povećala dostupnost sportskih sadržaja i zainteresirao veći broj djece i mladih na bavljenje sportom, sustavno ulažemo u obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u svim dijelovima Hrvatske, sufinanciramo lokalne sportske programe te potičemo organizaciju velikih sportskih natjecanja kako bi dodatno popularizirali sport i motivirali djecu da se uključe u sportske aktivnosti. Mladi trebaju imati pristup sportu, ne samo zbog fizičkog i mentalnog zdravlja, nego i zbog toga što sport potiče razvoj discipline, ustrajnosti, odgovornosti i timskog rada, vrijednosti i vještina koje su nam korisne u svim aspektima života.

Kako vidite budućnost sporta u Hrvatskoj, posebno za mlade? Koje promjene u sportskim politikama biste voljeli vidjeti u narednim godinama?

Budućnost sporta je svijetla! Većim uključivanjem mladih, od škola pa do rekreativnih klubova vjerujem da će se više mladih zainteresirati za aktivno bavljenje sportom koje će kod nekih rezultirati i odlaskom u profesionalne vode. Osobno bih volio vidjeti još više programa koji će omogućiti mladima pristup treninzima, natjecanjima te sportskim kampovima i to na lokalnoj razini. Također, treba jačati financiranje klubova i sportskih saveza da bi mladi sportaši imali priliku trenirati u najboljim uvjetima. Na kraju, sport nije samo zlatna medalja, on je puno više od samog rezultata – to je stil života koji želimo poticati među mladima.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.