O SLOBODI GOVORA

Novinar portala Direktno na skupu o medijima u Varšavi: Potrebno je graditi svijest o sličnostima zemalja Inicijative tri mora

Autor

ri

"U hrvatskim medijima nedostaje suprotno mišljenje, kultura dijaloga i civilizirane rasprave, pa i transparentnost u smislu da neki medij jest ono što i tvrdi da jest. Nemojmo gajiti iluziju vrhunaravne medijske objektivnosti, ni kao gledatelji, čitatelji i slušatelji, a posebice kao novinari", ističe Matija Štahan, novinar i kolumnist Direktnog, u povodu konferencije Freedom of speech: It's what I love, it's what I understand.

06.03.2019. u 12:20
Ispiši članak

U četvrtak i petak, 28. veljače i 1. ožujka, u poljskoj prijestolnici Varšavi održan je skup novinara iz zemalja koje obuhvaća Inicijativa tri mora (Baltik-Jadran-Crno more). Na konferenciji naziva 'Freedom of speech: It's what I love, it's what I understand' među hrvatskim predstavnicima bili su povjesničar i autor dokumentarnih filmova Krešimir Čokolić (HRT), zamjenik glavnog urednika portala Bitno.net Goran Andrijanić te novinar i kolumnist portala Direktno Matija Štahan.

Unatoč zajedničkome postkomunističkom, srednjoeuropskom i istočnoeuropskom kontekstu, na konferenciji - čiji naziv predstavlja parafrazu glasovite poljske slobodarske rock-pjesme iz 1990-ih - moglo se čuti višeglasje različitih mišljenja, u rasponu od priklanjanja do oponiranja onome što su uvodni govornici istaknuli kao ponajveći problem slobode tiska u današnjemu vremenu - riječ je, dakako, o "političkoj korektnosti" i njezinu utjecaju na medijske politike diljem zapadnog svijeta.

Osim hrvatskih izlagača, među govornicima su bili i novinari iz Poljske, Rumunjske, Estonije, Belgije, SAD-a, Francuske, Rusije, Mađarske, Češke i Litve.

Ubijeni hrvatski novinari

Govornici iz većine zemalja dotaknuli su mnoge aspekte i iz različitih perspektiva progovorili o sklopu problema koje je prvoga dana konferencije oslikao jedan od vodećih poljskih intelektualaca, Bronisław Wildstein, kada je - pozivajući se na Orwella - ustanovio kako dominacija u sferi jezika presudno utječe na misaone koncepte kojima tumačimo zbilju, te stoga svaka ideologija nastoji uspostaviti monopol nad riječima.

Na skupu u organizaciji Poljskoga novinarskog društva od hrvatskih predstavnika govorili su Krešimir Čokolić i Goran Andrijanić.

Čokolić je kao uvod u stanje hrvatskoga novinarstva ocrtao povijesnu skicu sudbine hrvatskih novinara od Drugoga svjetskog rata do danas, naglasivši, pozivajući se na knjigu Tihomira Dujmovića "Hrvatske novinarske tragedije", kako je u Hrvatskoj uoči Drugoga svjetskog rata djelovalo 330 novinara, od kojih je 40 ubijeno (dvojicu su ubili ustaše, a 38 komunisti), 100 novinara dobilo je zabranu javnoga i medijskog djelovanja, 131 novinar je pobjegao iz zemlje, 32 ih je promijenilo zanimanje, a 27 ih je nastavilo raditi. Druga velika "sječa" hrvatskih novinara bila je 1971. godine, kada je zbog Hrvatskoga proljeća 50 novinara dobilo zabranu djelovanja, a 2000 ih je završilo u zatvoru. Iz tih ostataka ostataka hrvatskoga novinarstva razvila se i današnja medijska scena, koja ne odražava vjerno odnose dominantnih vrijednosti u hrvatskom narodu.

Kulturni i duhovni značaj Inicijative

Andrijanić je u svojemu izlaganju istaknuo činjenicu medijske monopolizacije u Hrvatskoj, neovisno o pripadnosti pojedinih srednjostrujaških medija hrvatskim ili stranim vlasničkim strukturama, što rezultira i ideološkom monopolizacijom, koja se očituje u neskladu između svjetonazora većine hrvatskih građana i glavnih medija u Hrvatskoj. Upozorio je i na sličnost položaja medija u Hrvatskoj sa stanjem medija u drugim zemljama Inicijative tri mora, napose Poljskoj.

"Svaka situacija u kojoj mi, građani država središnje Europe, doznajemo o tome što se događa u našim zajednicama međusobno jedan od drugoga, a ne posredništvom zapadnih medija, za mene je dobitak. Tako mi je i ova konferencija bila važna u tom smislu razmjenjivanja iskustava s kolegama i uspoređivanja onoga što se događa na nacionalnim medijskim scenama. Smatram kako takvo uspoređivanje zbog sličnosti povijesnog i političkog iskustva i te kako ima smisla, a da ne govorimo o tome kako su postkomunističke strukture još jedan čimbenik koji nam povezuje usud i to na način, kako svakim danom postaje sve jasnije, da ometaju razvoj demokracije u našim zemljama", rekao nam je Andrijanić, i dodao:

"Što se tiče inicijative Međumorja koja je dala stanoviti kontekst za ovo okupljanje, ja je u ovom trenutku iščitavam u njenom kulturnom, zapravo duhovnom značenju. Političko značenje, kako vidimo, još uvijek je daleko od moguće realizacije, ona nije niti na vidiku. Međutim, imajući u vidu kako ta politička dimenzija nije niti moguća bez temeljne kulturne razmjene, upravo ovakvi susreti u ovom trenutku imaju izniman potencijal".

Mediji nisu objektivni

"Potrebno je graditi svijest o sličnostima zemalja uključenih u Inicijativu tri mora", istaknuo je za Direktno Matija Štahan. "Prije svega, njihov geopolitički položaj otvara mogućnost bivanja 'trećom silom' između zemalja Zapadne Europe i Rusije, zbog čega - djeluju li usklađeno - ne moraju prekomjerno ovisiti ni o jednima, ni o drugima. Temelja za neku vrstu poluformalnoga sinkroniziranog djelovanja ima dovoljno: glavnina ovih zemalja dijeli iskustvo pada iz habsburškoga kulturnog kruga u komunističko jednoumlje, zahvaljujući čemu dijele skepsu prema novim ruskim apetitima, ali i identitetskim eksperimentima Zapada".

"Riječ je, nadalje, o zemljama koje su uglavnom znatno okrenutije kršćanstvu od svojih zapadnih susjeda, kao i o narodima koji i dalje vjeruju kako je nacionalna država optimalni okvir unutar kojega njihovo stanovništvo može ostvariti svoju dobrobit", dodaje Štahan, i zaključuje: 

"Ključni problem hrvatskih medija, i - kako smo mogli čuti na konferenciji - medija drugih zemalja srednjoeuropskoga prostora manje je u onome čega u medijima ima, a više u onome čega nema. To nešto suprotno je mišljenje, kultura dijaloga i civilizirane rasprave, pa i transparentnost u smislu da neki medij jest ono što i tvrdi da jest. Nemojmo gajiti iluziju vrhunaravne medijske objektivnosti, ni kao gledatelji, čitatelji i slušatelji, a posebice kao novinari. Svaka perspektiva više je ili manje ideologizirana, i zato je u Hrvatskoj ponajprije potreban transparentni medijski i svjetonazorski pluralizam".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.