Novi udar na džepove Hrvata: Ono od čega je strahovala cijela zemlja postaje stvarnost

"Od 2016. smo imali ambiciju poreznog rasterećenja, dvije milijarde eura na godišnjoj razini je rasterećenje do sada. Samo u krugu poreznih izmjena od 1. siječnja imali smo porezno rasterećenje od preko 400 milijuna eura, to znači da smo rasteretili i one građane koji nisu bili u poreznim škarama”, rekao je ministar na početku sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava, dodao je. "Tretiramo nekoliko poteškoća - snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja, ne samo oporezivanje nekretnina, već i oporezivanje dohotka od kratkoročnog najma. Imamo problem nedostatka radne snage, kroz porezne izmjene možemo dati doprinos rješavanju tog problema. Imamo nejednak tretman u obračunu doprinosa za sve obveznike. Uslijed povećanja plaća postoji potreba usklađenja nekih dijelova poreznog sustava, posebno onih izraženih u fiksnom apsolutnom iznosu”.

Od poreza na nekretnina se oslobađaju nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili najmu od najmanje 10 mjeseci. Porez se neće plaćati za nekretnine koje nisu primjerene za stanovanje uslijed prirodnih nepogoda. Neće se plaćati ni za nekretnine kojima je onemogućena stambena namjena.

Neće se plaćati za nekretnine javne namjene

Porez na nekretnine neće se plaćati za nekretnine javne namjene. Postoji mogućnost da obveznik poreza na nekretnine bude osoba slabijeg socijalnog statusa, jedinice lokalne samouprave mogu donijeti odluku kojom će odrediti oslobađanje plaćanja tog poreza da pojedince. Potrebno je propisati jasne kriterije temeljem kojeg će se socijalno ugrožene skupine oslobađati.

Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. "Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez", rekao je. Dodaje i da će Porezna provjeravati stanje s dugoročnim najmom. "Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine", kaže Primorac. Onaj tko je nekretninu kupio pak u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.

Koliko će iznositi porez na nekretnine će ovisiti o odlukama jedinica lokalne samouprave, od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru. "Bitno je naglasiti da smo se odlučili za ovakvu raspodjelu zbog toga što smatramo da će de facto povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga smo odlučili izdvojiti 20 posto tih prihoda u državni proračun iz kojeg će se provoditi fiskalno izravnanje. Ovo će na koncu opet završiti u proračunima jedinica lokalne samouprave. 80:20 je omjer raspodjele", rekao je ministar.

Povećavaju se osobni odbici

Povećavaju se osobni odbici, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Sada se prag diže na 60.000 eura. Povećavaju se i iznosi neoporezivih primitaka. Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija jedinica lokalne samouprave.

Linić otkrio recept za dizanje plaća građanima: Sve je povezao s porezom na nekretnine

Općine mogu uvesti nižu stopu do 20 posto, a viša stopa do maksimalno 30 posto. Gradovi mogu uvesti nižu stopu do 21 posto, višu do 31. Grad Zagreb imao bi za nižu stopu 23 posto kao donju granicu, a viša stopa 33 posto bi bila gornja granica. "Ne mijenjamo donju granicu, nadamo se da ćemo motivirati čelnike lokalne samouprave da daljnje rasterećuju rad".