Novi problem za hrvatske poduzetnike: Paušalni obrtnici na udaru Porezne uprave

Naime, u pokušaju da naplati što više poreza i doprinosa Porezna uprava zauzela je u pravilu vrlo negativan stav prema paušalnim obrtnicima. Radi se o modelu poslovanja koji je posljednjih godina u Hrvatskoj postao izuzetno popularan, jer omogućava fleksibilnost poslovanja. To je vrsta poslovnog subjekta u kojem se porez plaća paušalno, a ostala davanja su usklađena s prihodima.

Sada Porezna uprava  u nizu slučajeva paušalne obrtnike tretira kao porezne prekršitelje, odnosno u slučaju da su dominantno poslovali s jednim gospodarskim subjektom to tumači prikrivenim zapošljavanjem i od poduzetnika traži da naknadno podmire značajne doprinose na plaće koji bi morali plaćati da su proteklih godina bili zaposleni.

Međutim, brojni paušalni obrtnici najavljuju sudske tužbe protiv Porezne uprave jer istodobno te doprinose niti ne pokušava Porezna naplatiti od njihovih velikih klijenata kod kojih su, prema tumačenju poreznika, u stvari prikriveno radili, već isključivo od paušalnih obrtnika.

Retroaktivna naplata doprinosa

Dakle, kao paušalni obrtnik ne bi smjeli većinski surađivati samo s jednim klijentom. U tom slučaju Porezna uprava misli da se radi o prikrivenom radnom odnosu.

"U posljednje vrijeme sve više paušalnih obrtnika prima porezna rješenja kojima im se odbijaju žalbe na prvostupanjska rješenja kojima im je naloženo plaćanje visokih poreza i doprinosa – jer Porezna uprava tvrdi da su koristili porezne pogodnosti protivno svrsi zakona,", ističe  odvjetnica Anđelka Kasum za Women in Adria.

Dodaje kako se takva rješenja uglavnom odnose na razdoblje od 2020. godine nadalje, a najčešće se izdaju obrtnicima koji imaju jednog ili više klijenata među kojima su najučestalije uplate jednog klijenta. Porezna uprava pokreće postupke provjere upućivanjem poziva da se popuni upitnik o načinu poslovanja.

Odvjetnica Kasum ističe da je riječ o netransparentnim i nepravednim postupcima. Problem, dodaje, leži u pogrešnom i zastarjelom pristupu koji zanemaruje suvremene trendove u poslovanju i poduzetnički rizik koji preuzimaju obrtnici.

Sudovi na strani Porezne?

“Paušalni obrtnik nema plaću niti sigurnost da će ostvariti primanja. Nema radna prava ako se razboli, ako ode na porodiljni, ako se ozlijedi. Nema godišnji. Nema otpremninu. Sam snosi rizik uspjeha ili neuspjeha poslovanja. Može slobodno poslovati s drugima. Ako više radi, više i zarađuje. Ako ne radi, koji god da je razlog, ne ostvaruje prihode. No, ipak ga se, retroaktivno, tretira kao zaposlenika – ali samo za potrebe oporezivanja“, ističe odvjetnica.

“Tvrdnja da je riječ o prikrivenom radnom odnosu je paradoks u ovoj situaciji kad nema radnog odnosa, nema otkaznog roka, godišnjeg odmora, bolovanja, ni zaštite na burzi nakon otkaza – ali doprinose treba platiti kao da sve to postoji,” upozorava odvjetnica Kasum.

Porezna uprava se razbacuje brojkama o velikom povratu poreza građanima

Pritom ističe pravni apsurd: kada radnici pokušaju sudskim putem dokazati da su bili prikriveno zaposleni, sudovi redovito odbijaju njihove tužbe.