NOVI MOSTARSKI BISKUP Petar Palić za Direktno o 'hercegovačkom slučaju', Međugorju i odnosu s franjevcima

U razgovoru za Direktno govori o pitanju Međugorja, odnosa prema tzv. Hercegovačkom slučaju i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. 

Uzvišeni Oče biskupe, naslijedili ste stolicu i funkciju od čovjeka koji je imao jasne stavove po pitanju nekih pojavnosti u našem društvu. Mnogi su isticali kako je njegov pristup "strog i pravedan". Kako se vi planirate postaviti, primjerice, prema nekim temama kao što su izazovi pred kojima se u ovim vremenima sreće Crkva?

Svaka osoba je jedna i jedinstvena i svatko od nas ima svoj način rada, komunikacije i ophođenja. Bog je svakomu od nas dao različite darove i čovjek se tim Božjim darovima služi. Što se tiče izazova i tema, vjernik kršćanin na sve izazove i teme gleda, kako se to povijesno-teološkim rječnikom kaže, 'sub specie aeternitatis', odnosno s gledišta vječnosti i trudi se tražiti najbolje moguće odgovore na izazove s kojima se susreće.

Ljudi u Hercegovini imaju jaku, živu vjeru, međutim, ima i onih koji su samo nominalno katolici i vjernici. Imate li neki plan kako prema njima pristupiti i pokušati ih vratiti vjerničkom životu?

Ni Crkva u Hercegovini nije imuna na porast sekularizacije crkvene vjere. Jedini  odgovor u takvim i sličnim izazovima jest autentičan i dosljedan način života nas vjernika.

Vašeg prethodnika biskupa Ratka često su znali svrstavati u "konzervativniju struju" po pitanju vjerske teologije. Gdje vi sebe vidite? Jeste li više "konzervativac" ili "liberal"?

Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kršćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve.

Kršćanstvo nije ideologija i veoma je teško ideološkim pojmovima iz određenog povijesnog razdoblja ocjenjivati nečije djelovanje. Zadaća i uloga svakog biskupa je biti čuvar pologa vjere i autentični navjestitelj Božje Riječi. Ne opterećujem se time kojim će rječnikom ideologija netko opisivati moje služenje Crkvi u ovom djelu Božjega naroda u Hercegovini.

Imate bogato iskustvo življenja u različitim sredinama. Što će Vam biti najveći izazovi u Hercegovini?

Na početku sam svoje službe i bilo bi pretenciozno i neodgovorno davati neke duboke analize, osobito na ovim prostorima. Međutim, sigurno je na vjerskom planu izazov na koji način u današnje vrijeme i u današnjim okolnostima, pa i ovim okolnostima ugroze korona virusom, pastoralno djelovati, slaviti liturgiju i naviještati Evanđelje. 

^{FOTO: Denis Kapetanović/PIXSELL}

Na društvenom planu izazov je sigurno kvalitetan suživot te nastojanje oko zaštite prava i vladavine prava. 

Kako gledate na političku situaciju u BiH? Politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH često ističu problem političke obespravljenosti bh. Hrvata. Ona objektivno postoji, ako planirate postupati po pitanju te problematike?

Tko imalo poznaje Bosnu i Hercegovinu, svjestan je da je politička situacija u ovoj zemlji kompleksna. Kad god su ugrožena bilo čija prava, kad god je netko obespravljen, znak je to za uzbunu svima i za promjenu dosadašnjeg načina djelovanja. Zauzimat ću se za zaštitu ugroženih i obespravljenih, koliko je to u mojoj moći i djelokrugu moga poslanja.

Postoji li šansa da Papa posjeti Mostar ili Hercegovinu?

Nisam čuo da je bilo riječi o ovoj mogućnosti. Za sada. 

Hercegovački slučaj i odnos biskupa s franjevcima obilježio je dosta prethodna tri  desetljeća. Kakav će biti vaš pristup? Očekujete li zatopljenje odnosa? Tko, zapravo, treba učiniti prvi potez?

Pitanje 'Hercegovačkog slučaja', kako se već to uvriježilo u govoru, nije pitanje moga osobnoga pristupa. To je pitanje odnosa svih nas prema odluci Pape i Svete Stolice i prihvaćanja ili odbacivanja te odluke. Od svih se traži odgovornost u poštivanju prava i obveza. Odnosi s franjevcima su dobri. Oni imaju svoju karizmu i svoju ulogu i u ovoj biskupiji, a biskup ima svoje poslanje i odgovoran je pred Bogom i pred Svetom Stolicom za biskupiju i vjernike koji su mu povjereni.

Hoće li pitanje Međugorja biti riješeno u narednih 20 godina?

Svatko tko poznaje način djelovanja Crkve, zna da je za Crkvu kategorija vremena veoma relativna. Državni tajnik Svetoga Oca kardinal Pietro Parolin običava govoriti o 'Božjem vremenu'.

Što Vam se do sada najviše sviđa u Mostaru?

Radi brojnih pastoralnih obveza i u biskupiji i izvan nje, nisam, nažalost, još stigao upoznati ljepote i znamenitosti ovoga grada. Nadam se da ću to moći učiniti uskoro. Ali, zahvaljujući susretima sa svećenicima, vjernicima i ljudima dobre volje, osjećam se već domaće.