Novčane kazne prostitutkama simbolične: Hrvatsko tržište seksa sve više pod kontrolom srpske mafije

Iz sudskih krugova procurili su detalji o dva najnovija slučaja koja su odmah dobila i sudski pravorijek, ali su odmah postali i ogledni primjer što ne valja s kažnjavanjem prostitucije.

Naime, kako su izvijestile crne kronike dnevnih listova, zbog medicinske sestre iz Brazila, 32-godišnje C. M. D. L. C., Republika Hrvatska je od prošlog tjedna postala bogatija za 14 prezervativa Durex i lubrikant u crnoj tubi 'U boy' od 200 ml.

Riječ je o predmetima koje su od Brazilke 23. rujna oduzeli djelatnici Sektora kriminalističke policije jer su je zatekli u prostituciji. Otkrili su da je 22. i 23. rujna ove godine u jednom apartmanu na zagrebačkoj Ilici pružila seksualnu uslugu i pola sata posla zaradila 130 eura.

FOTO: Pexels

Plaćali prostitutke i kriptovalutama

Do nje su klijenti dolazili nakon što su je odabrali na poznatoj internetskoj stranici Eurogirlsescort, nakon čega su s njom nastavljali komunikaciju preko WhatsAppa. Policija ju je otkrila 23. rujna u popodnevnim satima i prijavila za kršenje članka 12. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Odmah su je uhitili i sutradan sproveli na prekršajni sud gdje joj je izrečeno 100 eura novčane kazne, a kako je pod ingerencijom policije bila nepuna dva dana, što je ekvivalent za 79,64 eura, sud joj je to vrijeme uhićenja odbio od kazne i naložio plaćanje još 20,36 eura uz 120 eura sudskih troškova.

Zanimljivo je da je, osim oduzetih predmeta s početka priče koji su joj služili kao sredstvo za rad, policija predložila oduzeti i četiri potvrde o uplati kriptovalute Bitcoin na digitalni novčanik, a radilo se o 800 eura, 1280 eura, 620 eura i 570 eura. Iako se pretpostavlja da navedeni iznosi potječu također od zarade prostitucijom, sud je taj prijedlog policije odbio. Tako da je brazilska medicinska sestra, kao osuđena osoba, puštena na slobodu s više od 3000 eura na digitalnom računu, u kriptovalutama.

Tri dana ranije u rukama policije završila je, inače, još jedna brazilska prostitutka R. O. M. (25), inače poduzetnica s vlastitom tvrtkom. Za nju su policajci otkrili da je 20. rujna u noćnom klubu u Puli pružala seksualnu uslugu nepoznatoj muškoj osobi od koje je dobila 200 eura, a dan kasnije je u unajmljenom stanu za isti posao dobila još 200 eura. U Karlovcu su je policajci otkrili 24. rujna u večernjim satima na djelu pružanja seksualnih usluga. Temeljem optužnog prijedloga karlovački sudac joj izrekao 100 eura kazne uz plaćanje 40 eura sudskih troškova.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Prostitutke se uglavnom ne protjeruje iz Hrvatske

Jasno je, dakle, da se na temelju samo ova dva slučaja mogu izvući brojni zaključci. Policija zna za aktivnosti prostitucije, ali ih samo sporadično sprječava. Za razliku od migranata koji su zatečeni u ilegalnom prelasku hrvatske državne granice i koje se nakon uhićenja protjeruje, prostitutke iz inozemstva nisu dobile izgon iz Hrvatske. Dakle, nema zapreka da nastave raditi to što su i dosad radile. Novčane kazne su više nego simbolične, a za pretpostaviti je kako su i prije uhićenja na isti način zaradile značajnije svote novca.

Sudovi nisu skloni oduzimanju imovine stranim prostitutkama, primjer navedenih kriptovaluta. Teško je vjerovati kako su spomenute ženske osobe samostalno stigle u Hrvatsku, već je puno vjerojatnije kako se radi o uhodanom biznisu organiziranog kriminala. U posljednje vrijeme, naime, zaredala su ponovno značajnija uhićenja srpskih kriminalaca u Hrvatskoj, što potvrđuje njihov sve veći utjecaj na hrvatsko tržište. Ostavimo li po strani jedan broj osoba koje se bave prostitucijom samostalno, jasno je kako je veliki dio organiziran.

Stotine milijuna eura vrte se u ovoj industriji

Poznato je kako su srpski kriminalni klanovi na neki način zastupnici/suradnici latinoameričkih narkokartela u jugoistočnoj Europi te je za pretpostaviti kako se i lanac prostitucije koji obuhvaća Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku s latinoameričkim prostitutkama također nalazi pod kontrolom srpskih kriminalnih klanova.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Hrvatska novi Amsterdam: Najstariji zanat i suvremene tehnologije" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz "programa poticanja novinarske izvrsnosti".