BRZA ZARADA ILI SAMO TROŠAK?
Novac dobivaju samo kandidati s više od 10 posto glasova: Nekima je i to nedostižno
Premijer Andrej Plenković nedavno je donio odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora i datumu njihova održavanja. Tako će se prvi krug održati posljednje nedjelje u prosincu, 29. 12. Bit će to osmi predsjednički izbori od osamostaljenja, ali i treći izbori za Hrvate u ovoj godini.
Predsjednika se bira većinskim izbornim sustavom - treba dakle dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali, a ako se to ne postigne u prvom krugu izbora, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava 14 dana poslije. No prije svega toga treba prikupiti 10.000 potpisa birača kako bi kandidatura bila pravovaljana.
Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata, a prijedlozi kandidata za predsjednika moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 12 dana od raspisivanja izbora.
Kao što su ova pravila važna za provedbu valjane kampanje, tako je za svaku ozbiljnu političku kampanju važno prikupiti dovoljno novca, što aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću i njegovu najvećem rivalu Draganu Primorcu neće biti problem. Također, njih dvojica ne bi trebala imati problema ni s prikupljanjem potpisa.
FOTO: Davorin Višnjić/PIXSELL
Važna stavka
Financiranje izborne promidžbe propisano je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. No važna je stavka u toj financijskoj priči Vladina odluka da kandidati koju u prvom krugu osvoje najmanje deset posto glasova imaju pravo na naknadu troškova izborne kampanje. Na prošlim je predsjedničkim izborima Zoran Milanović kao kandidat s najviše glasova automatski dobio milijun kuna iz državnog proračuna. Svakom sljedećem kandidatu koji je prikupio više od deset posto glasova pripao je iznos razmjeran broju glasova. Taj se iznos računao tako da se milijun kuna dijelilo s brojem glasova pobjednika, a potom se cijena jednog glasa množila s brojem glasova ostalih kandidata kako bi se dobile kune koje su im pripadale.
Po tom izračunu, kako je Milanović u prvom krugu izbora skupio 560.901 glas, cijena jednog glasa na posljednjim predsjedničkim izborima iznosila je 1,78 kuna pa je tako Kolinda Grabar-Kitarović dobila 902.048 kuna, a Miroslav Škoro 825.612. Tim je proračunskim novcem bivša predsjednica uspjela pokriti 32 posto, a Škoro 36 posto kampanje.
Znajući za taj podatak, u kontekstu nadolazećih predsjedničkih izbora nameće se pitanje mogu li kandidatkinje Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin i Branka Lozo te kandidat Mosta Miro Bulj profitirati na predsjedničkim izborima na kojima će sasvim sigurno i HDZ i Milanović dobiti određeni dio proračunskog novca jer je izgledno da će u prvom krugu prijeći prag od deset posto zahvaljujući, među ostalim, i snažnoj stranačkoj infrastrukturi koja stoji iza njihovih kampanja. I ako ne prijeđu tu željenu crtu, stranke kojima pripadaju Lozo i Kekin sasvim će sigurno dobiti na vidljivosti i postići politički efekt, a upitno je što mogu postići Selak Raspudić i Bulj.
Kada je o financiranju kampanje riječ, pravila su prilično jednostavna i jasna: kandidati svoju izbornu promidžbu mogu financirati iz vlastitih sredstava i iz donacija. Vlastita sredstva kandidata osobna su sredstva fizičkih osoba, definira se na stranicama DIP-a, gdje je također objašnjeno kako se vlastitim sredstvima smatraju prihodi od kamata na oročena sredstva i depozite po viđenju na posebnom računu.
FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL
Poseban račun
Važno je napomenuti i da pravilo nalaže kako vlastita sredstva koja kandidati kane uložiti u svoju kampanju moraju biti uplaćena na poseban račun. Sredstva političke stranke koje su predložile kandidata uplaćuju sa svoga središnjeg računa na poseban račun svoga predsjedničkog kandidata. Kad je o donacijama riječ, pravila su posebno stroga: one se mogu prikupljati samo na poseban račun, a za donacije u obliku proizvoda ili usluga fizičke i pravne osobe dužne su izdati potvrdu s naznakom tržišne vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge, na kojoj je naznačeno da glasi na kandidata.
Uz to, fizičke i pravne osobe koje daju donacije kandidatima moraju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom ili proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Za donacije čija vrijednost premašuje 663,61 euro donator i kandidat zaključuju ugovor, a u tom slučaju donator prilaže izjavu da se protiv njega ne vode postupci naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu ili zaposlenicima. Ukupna vrijednost donacija fizičke osobe pojedinom kandidatu za financiranje kampanje ne smije prelaziti 3981 euro, a ukupan iznos troškova predizborne promidžbe ne smije prelaziti 1.061.782,47 eura.
Kad je riječ o naknadi troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna, njezin iznos uskoro bi trebala odrediti Vlada, a ako je suditi po parlamentarnim i europskim izborima, premijer Andrej Plenković i za predsjedničke izbore mogao bi biti široke ruke. Na troškove izborne promidžbe za izbor zastupnika u Sabor potrošeno je tako ove godine 2.760.000 eura, a za Europski parlament 159.000 eura. Sveukupno, izbori za ove dvije razine vlasti hrvatske su građane koštali 2.919.000 eura isplaćenih iz državnog proračuna.
Inače su pravo na naknadu troškova za zastupnike u Hrvatskom saboru iz državnog proračuna ostvarile one stranke i neovisne liste koje su na izborima dobile više od pet posto važećih glasova birača određene izborne jedinice, kao i stranke koje su predložile kandidate za pripadnike nacionalnih manjina koji su postali zastupnici u Saboru, te kandidati koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a koji su postali zastupnici.
No i kandidati za zastupnike iz redova nacionalnih manjina koji su u stanovništvu RH zastupljeni s 1,5 posto stanovnika, ako na izborima i nisu postali saborski zastupnici, a dobili su više od 15 posto važećih glasova u svojoj izbornoj jedinici, imaju pravo na naknadu u visini od 15 posto naknade koja pripada zastupniku. I političke stranke te liste koje su dobile više od pet posto važećih glasova a da nisu osvojile zastupničko mjesto u Saboru dobile su naknadu od 2987 eura.
Plaćaju građani
Naknada troškova promidžbe za Europski parlament iznosila je 11.415 eura, a one stranke i liste grupe birača koje su dobile minimalno pet posto važećih glasova, a nisu osvojile mjesto u Europskom parlamentu ostvarile su naknadu od 6637 eura.
Financiranje kampanje za predsjedničke izbore posebna je priča, tim više što je HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno izjavio da kampanju aktualnog predsjednika Milanovića financiraju Rusi, a da nije jasno definirano o čemu je riječ. Ono što se zasad zna jest da su Milanovićevu pretkampanju, odnosno njegove aktivnosti, plaćali građani jer je on predsjednik države, a s druge ga je strane djelomice financijski pratio SDP. Stranke to i inače mogu činiti u sklopu redovne političke promidžbe sve dok ne počne prava kampanja. SDP će u svakom slučaju Milanovića i financirati kada počnu predsjednički izbori, s tim da kampanja počinje s danom objave liste kandidata za predsjednika.
Većina kandidata odavno je prisutna na terenu, gdje je prilično aktivan HDZ-ov kandidat Dragan Primorac, koji je nedavno otkrio da troškove kampanje podmiruje sam. Pretkampanja Ivane Kekin prema njezinu je priznanju financirana iz stranke Možemo i donacija građana, dok je Bulj svojedobno tvrdio da u kampanji računa na stranačku infrastrukturu Mosta.
Da nema tajkuna koji je financira tvrdila je pak nedavno Selak Raspudić, rekavši da se financira vlastitim sredstvima i donacijama.
Kandidatkinja Lozo iz nedavno osnovane stranke DOMiNO objašnjavala je pak da će se i njezina kampanja financirati od prikupljenih donacija, na što računaju i ostali medijski osjetno manje eksponirani predsjednički kandidati.
Najveća prednost
Takvi uvelike zaostaju za svojim kolegama iz velikih stranaka: Primorac i Milanović već su tjednima u pretkampanji, u kojoj im za vratom puše Selak Raspudić. Neumorno ova najeksponiranija trojka obilazi Hrvatsku uzduž i poprijeko, a da se ne zavaravamo, sve to košta. Međutim, iz izjava predsjedničkih kandidata lako se zaključuje kako su dosad uglavnom bili racionalni i štedljivi, što ne iznenađuje kada se zna da su u pretkampanji trošili vlastiti novac.
Službeni račun za financiranje kampanje kandidati za predsjednika moraju imati tek kada se predaju kandidature, odnosno nakon što prikupe 10 tisuća potpisa, no mogli su, ako su htjeli, račun otvoriti i šest mjeseci prije te prikazati dosadašnje troškove, ali to nije obavezno. Iz svega dosad viđenoga može se zaključiti i kako veliku prednost u utrci za predsjednika imaju Primorac i Milanović koji iza sebe imaju velike stranke i izgrađenu infrastrukturu, zahvaljujući čemu uspijevaju organizirati druženja s građanima i obilaske koji se vode kao redovna stranačka aktivnost pa neće biti vidljivi kao trošak ulaganja u kampanju.
U tom pogledu u najvećoj je prednosti upravo Milanović, koji državu obilazi službenim prijevoznim sredstvima privlačeći pažnju građana i medija gdje god se pojavi. "Milanoviću kampanju zasad financiraju svi građani Hrvatske jer je, gle čuda, on predsjednik", rekao je nedavno u tom kontekstu šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić replicirajući HDZ-ovcima koji su ustrajali na tezi da Milanovića financiraju Rusi. Koliko je, dakle, dosad otišlo na Milanovićevu kampanju, nije poznato.
Primorac je u pretkampanji navodno potrošio samo 4000 eura
Poznato je da je Primorac dosad obilazio događanja u gradovima, županijama i općinama na čijem su čelu lokalni HDZ-ovci, ali i njihovi koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta. Neslužbeno se govori da je na pretkampanju potrošio nešto manje od četiri tisuće eura, a informacija o štedljivom kandidatu, naravno, pušta se iz njegova stožera.
Predsjedničkim kandidatima i kandidatkinjama 'vade' se i stare izjave
U pretkampanji Selak Raspudić važnu su ulogu odigrali volonteri, a ona je dosad preko računa potrošila više od 4000 eura, od čega joj samo na najam prostora odlazi 2200 eura. Na pretkampanju je potrošila više od 10 tisuća eura. Dio troškova bi, baš poput Ivane Kekin, trebala pokriti iz donacija, a zasad je za njezinu kampanju prikupljeno oko 9000 eura, s tim da stranka Možemo u tu svrhu kani investirati oko 80 tisuća eura. Na kampanju su vlastitih desetak tisuća eura potrošili i Tomislav Jonjić te Niko Tokić Kartelo, a stranka DOMiNO u pretkampanji troškova nije ni imala, baš kao ni Bulj koji za vidljivost koristi poziciju gradonačelnika, ali i fotelju saborskog zastupnika.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.