DOKUMENT KOJI TRESE SUSJEDSTVO

'NON PAPER' ISCURIO NAMJERNO? Dr. Goran Bandov za Direktno: Nikakvo prekrajanje granica ne može se provesti bez zapadnih sila, a o tome se ne razgovara ni u EU, ni u SAD-u

Autor

Andrea Latinović

Srbija do Banje Luke, Albanija do Mitrovice, ali i ''rješavanje hrvatskog pitanja'', sve su to odrednice sada već famoznog slovenskog ''non paper'', kojega je premijer Janez Janša, na iznenađenje mnogih, obznanio u četvrtak popodne. Naravno, taj je neslužbeni dokument odmah podigao puno prašine i to, dakako, u zemljama tzv. regije, odnosno, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

17.04.2021. u 15:29
Ispiši članak

Prekrajanje granica?

Novo-stara, iznimno opasna ideja koja definitivno otvara mogućnost novih sukoba i to na ionako nesigurnom i trusnom području. 

Birokrati zaboravljaju da je riječ o ljudskim životima, a ne o 'war video' igricama

Ovo nije simpatično čak ni na razini nečijeg birokratskog igranja- riječ je o ljudskim životima, sudbinama, budućnosti tih država. Dok se neki poigravaju u svojim udobnim dužnosničkim foteljama, ponovno prizivajući krv i žrtve, narodi na ovom području previše su istraumatizirani i siromašni da bi takav užas mogli proći još jednom. Ili drugi, treći puta.

Ne, nikako. Nije to avantura iz nekoga filma, niti se ''dečki na pozicijama'' mogu igrati rata, kao u svojim video igricama. Radi se o svojevrsnom ''eksperimentu'', koji bi mogao završiti krvlju i ponovnom intervencijom međunarodne zajednice.

Stoga smo o ovom sada ključnom pitanju razgovarali s prof.dr.sc. Goranom Bandovom, stručnjakom za europske i međunarodne odnose i diplomaciju, Sveučilište u Zagrebu.

Koji je smisao pojavljivanja ovog neslužbenog dokumenta o prekrajanju granica? Možda neki probni baloni da bi se osjetilo raspoloženje građana ili se ipak radi o nečem drugom?

U ovom trenutku zapravo ni ne znamo s punom sigurnošću da takav papir uopće postoji, no očigledno su oni, koji su potaknuli ovu priču, postigli svoj cilj – o papiru se raspravlja, uzburkao je javnost niza država Jugoistočne Europe, niz političara regije ga spominju, ponovo se otvaraju rasprave o podjelama i prekrajanjima granica.

Reakcija niza balkanskih političara pokazuje kakva je razina međusobnog (ne)povjerenja. Te reakcije možemo ugrubo podjeliti na one koji imaju osobni interes za poticanje takvih rasprava, one koji pokušavaju ukazati na bezpredmetnost te rasprave te one koji nisu u stanju pročitati između redova da je tema nametnuta da uzburka javnost pa svojim reakcijama samo dodatno dolijevaju ulje na vatru.

Samo nekoliko političara spominje granice, ali to im je važno za izbore

Kao što znamo, tema podjela i prekrajanja granica nije se pojavila niti na jednom sastanku na vrhu, o njoj nema razgovora ni u hodnicima, ona nije tema razgovara ni u Europskoj uniji, a ni SAD ne šalje takve signale. Bez suglasja zapadnih sila, vrlo je teško zamisliti bilo kakvo prekrajanje granica u zemljama Jugoistočne Europe.

U samim državama Jugoistočne Europe tek nekoliko političara spominje prekrajanje granica, no i oni su vrlo svjesni da bez međunarodne podrške zapadnih sila, takve podjele zasigurno biti neće, i prvenstveno im je ta tema osigurač dobivanja izbora, a iza toga i materijalne sigurnosti i zaštite pravosuđa od potencijalnog progona.  

Uglavnom, kao i uvijek u životu kada se dogodi velika politička bura, treba kratko analizirati sve domaće i međunarodne aktere i vidjeti kome odgovara uzburkavanje javnosti u tom trenutku, odakle dolazi izvor, tko je stvarni vlasnik medija koji potiče neku priču, ima li možda neki ozbiljan posao, koji se sada dogovara daleko od očiju javnosti, bez medijskog i građanskog nadzora, koji se sada iscrpljuje u potpuno nepostojećoj temi prekrajanja granica, i naravno, dosta bitno pitanje - čiji se kućni budžeti pune.

Možemo li zamisliti ipak prekranja granica na prostoru Jugoistočne Europe?

Kao što je sve moguće u životu, tako je moguće i prekrajanje granica, spajanje dvije, ili više država u jednu, ili rastakanje jedne države u više njih, u konačnici spajanje tih rastočenih dijelova s nekima već postojećim državama, ili nekima koje bi nastale u tom momentu. Ključna je volja građana tih područja, regija, država, ali i volja i spremnost međunarodne zajednice, koje u ovom trenutku za takve korake nema.

Ako ne postoji suglasnost međunarodne zajednice za to, takva područja neće prerasti u države, neće dobiti međunarodno priznanje, bit će izolirana, bez gospodarske suradnje, bez pristupa financijskim sredstvima, vjerojatno samo s jednim kanalom pomoći o kojemu će potpuno ovisiti. Takvih primjera na ovim prostorima imali smo već ranije i kao što znamo, propali su u vrlo kratkom razdoblju, jer takva mala izolirana područja, koja ne mogu ljudima pružiti zaštitu, nisu ni u čijem interesu, a najmanje tih samih ljudi.

Ako podjele i prekrajanje granice nisu stvarne teme, što prema Vašem mišljenju jesu?

Zemlje Zapadnog Balkana suočene su s vrlo ozbiljnim kršenjima vladavine prava, korupcijom, kriminalom, gotovo nepostojećim medijskim slobodama, vlasničkom strukturom pojedinih medija koju odviše ne zanima stabilnost i prosperitet društva u kojemu djeluje, povredama ljudskih (i manjinskih) prava i često neodgovornim elitama, koje nisu najbolje kćeri i sinovi njihova društva. To su realni izazovi s kojima se društva trebaju suočiti.

Zadovoljan čovjek nigdje ne želi otići

Umjesto da se suoče s tim problemima, vladajući su skloniji manipuliranju, traženju unutrašnjih i vanjskih neprijatelja pa i pričama o prekrajanju granica, a sve kako bi za sebe osigurali još jedan mandat i zaštitu od pravosuđa, jer dok su na vlasti, oni su nedodirljivi.

Kada bi se društva uredila, kada bi bila odgovornija, solidarnija, bez diskriminacija, nepotizma, nepravde, kada bi svaki građanin uživao slobodu ograničenu samo slobodom drugoga, interes za prekrajanjem granica ne bi ni postojao.

Sve države koje se osjećaju ugroženima od mogućih prekrajanja granica, imaju samo jedan odgovoran potez- moraju uključiti sve svoje građane u društvene reforme, učiniti da se građani osjete radosnima, ponosnima što upravo žive u okviru te države, da nemaju potrebe ni razmišljati da bi im bilo gdje bilo bolje – jer zadovoljan čovjek ne želi nigdje otići.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.