Nisu krivi taksisti što Splitom vlada gužva, već brza i nefunkcionalna rješenja po sistemu 'drži vodu dok majstori odu'

Po njima za gužve tijekom turističke sezone kriva je liberalizacije tržišta autotaksi prijevoza čime je višestruko povećan broj autotaksi vozila. I dok Dubrovnik, kao naše najpopularnije turističko odredište, ali i zbog svog geografskog položaja i nema previše mjesta za širenje prometnica i gradnju garaža i parkinga, u Splitu prometni kaos nije nastao s liberalizacijom taksi tržišta. 

Split kao najveći grad Dalmacije i općenito južne Hrvatske jedno je od najvećih prometnih čvorišta. Split kao hrvatska najveća putnička luka brodskim i katamaranskim linijama povezana je sa svim turističkim odredištima na hrvatskim otocima te s nekoliko međunarodnih luka. Tako nije čudno da u samo nekoliko sati trajekti ispuste tisuće vozila na inače uske i neodržavane splitske prometnice.

U blizini Splita nalazi se i zračna luka Resnik koja iz godine u godinu povećava broj putnika koji posjećuju Hrvatsku, a tu su naravno autobusni i željeznički kolodvor. 

Split je sa sudovima, bolnicama, visokim školstvom, trgovačkim i ostalim sadržajem centar Dalmacije i kao takvom njemu gravitiraju svi ostali manji gradovi i općine u okolici te i iz tog razloga ne treba se čuditi kad i izvan sezone na splitskim prometnicama vlada gužva, a parkirnog mjesta nema ni za lijek. 

Gužvama u Splitu nije pomogao ni dolazak autoceste. Split je spoj na autocestu u Dugopolju prihvatio zdravo za gotovo, kao da to nije njihov problem, bez ikakve pripreme za mogući veći priljev putnika i automobila. 

Naravno za gužve nije kriv ni dogradonačelnik Nino Vela koji je promijenio dosadašnje loše prometno rješenje preko trajektne luke u još gore. Zvonimirova ulica tako je postala jednosmjerna i u četiri traka prema luci. To što promet usporava spor ukrcaj i iskrcaj automobila, pješaci i još slabiji izlaz iz trajektne luke u kojoj se još nalaze i autobusni i željeznički kolodvor naravno nije uzrok gužvi. Naravno, za gužve nisu krivi ni radovi na prometnicama koji se i sada odvijaju po Splitu i njegovim prilaznim cestama.

Inače kako se u Splitu pod upravljanjem Krstulovića-Opare i Nina Vele odvijaju prometna rješenja dovoljno je podsjetiti se kako je početkom lipnja tijekom rekonstrukcije Hercegovačke ulice u Splitu 'nestalo' 300 metara ceste koja je pompozno najavljena kao veliki projekt s ciljem realizacije projekta pristupa budućem autobusnom i postojećem željezničkom kolodvoru u Kopilici. 

Takav način građenja prometnica poznat je Splitu i njegovoj okolici i ranije. Brza cesta od Trogira do Splita gradila se više od dvadeset godina. Omiška zaobilaznica punila je rubrike 'za vjerovati ili ne' i svjetskih medija s tunelima koji ne vode nikuda ili naprasno završavaju u zraku. Naravno tu su i davno obećani tuneli kroz Kozjak, metroi od jedne ili dvije stanice, zatim željezničko povezivanje zračne luke Resnik sa Splitom za što bi bilo potrebno otkupiti i srušiti nekoliko desetaka obiteljskih kuća, maslinika, voćnjaka. 

Gužve na cestama najmanje imaju veze s liberalizacijom taksi usluga, ali itekako imaju s lošim prometnim rješenjima, manjkom parkirnih mjesta, ekstremno lošim i pretjerano skupim javnim prijevozom. No da budemo pošteni ne možemo ovo posljednje svaliti samo na gradonačelnika Splita. Krivi su tu i gradonačelnici i načelnici okolnih gradova i općina na čijem području poduzeće za javni prijevoz 'Promet' posluje. Pa tako od Trogira preko Kaštela do Splita kartu za javni prijevoz, za udaljenost od oko 27 kilometara Promet, u prastarom autobusu, naplatit će vam 23 kune. Istu udaljenost u Zagrebu, platit ćete tek osam kuna, ako kupite dvije polusatne karte.

Svi ti načelnici i gradonačelnici vode svoju prometnu politiku bez ikakvih međusobnih dogovora, iako je područje od Omiša pa do Rogoznice de facto spojeno naseljima. Apartmanizacija i izgradnja objekata za turističku namjenu i stanovanje jedinice lokalne samouprave nisu pratile izgradnjom prometnica, parkinga i poboljšanjem javnog prijevoza tako da nije čudno da 30 godina poslije nije lako urediti promet, ali okrivljavati ljude koji pokušavaju zaraditi plaću, od koje dobar dio odlazi i u gradski proračun je sramotan potez čovjeka koji radi posao kojem izgleda nije dorastao.