'Nismo komunjarski uzurpatori! HNS-ov dužnosnik je u sukobu interesa, izbacio je branitelja iz stana'

Međutim, zakonskim izmjenama koje je predložilo Ministarstvo graditeljstva na čijem je čelu Predrag Štromar iz HNS-a, duboko su nezadovoljni i zaštićeni najmoprimci i vlasnici tih stanova. Zaštićeni najmoprimci koji su u Jugoslaviji dobili stanarsko pravo i u Hrvatskoj ga Zakonom o najmu stanova iz 1996. izgubili, smatraju kako su višestruko diskriminirani. Naime, u bivšoj državi nisu mogli konkurirati za društvene stanove jer se smatralo da im je stambeno pitanje riješeno, iako su jednako kao i drugi građani izdvajali iz plaća za stambenu izgradnju. U Hrvatskoj im je onemogućen otkup stanova u kojima žive i po 70 godina, kao što su drugi građani mogli otkupiti društvene stanove. Na noge su se digli i vlasnici. Razgovarali smo s obje strane, strasti su uistinu uzavrele.

Prvo pretvoreni u podstanare, a sada im prijeti ulica

Štoviše, statusom zaštićenih najmoprimaca pretvoreni su u podstanare, a sada ih se, ističu, novim izmjenama Zakona, želi izbaciti na ulicu. Iz Hrvatskog saveza udruge stanara (HSUS), poručuju kako su žrtve pojedinaca iz vladajućih elita, među kojima su i kreatori prijedloga Zakona iz HNS-a. Oni su u dogovoru  s prekupcima stanova, među kojima su i pripadnici krim miljea, kako bi, tvrde, istjeravši ih iz stanova, ostvarili ogroman profit. Naime, tvrde kako je samo 7 posto izvornih vlasnika takvih stanova, a ostalo su prekupci koji su po cijeni od 10 posto od tržišne vrijednosti kupovali te stanove zajedno sa zaštićenim najmoprimcima u njima.

Takvih je stanova prema podacima Štromarova ministarstva oko 2.500,  a najviše ih je u Splitu i Zagrebu. Predloženim izmjenama, uređuje se postupno povećanje iznosa zaštićene najamnine u razdoblju od pet godina od stupanja Zakona na snagu, a nakon tih pet godina prestaje status zaštićenih najmoprimaca i stan se vraća u ruke vlasnika. Zamjenski stan i subvencioniranu stanarinu država jamči tek stradalnicima Domovinskog rata i primateljima socijalne pomoći, a takvih je, prema procjenama, oko 200 do 300 stanara.

Zaštićeni najmoprimci i dalje na teret vlasnika stanova

Vlasnici stanova također nisu zadovoljni izmjenama Zakona jer smatraju kako je rok od pet godina predugačak i u kojem zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca opet pada na njihova 'leđa' te će i dalje stanovati u njihovim stanovima sa simboličnim povećanjem najamine koja bi tek u petoj godini sa sadašnjih prosječnih 100 kuna (plaćaju 2,4 kune po kvadratu) iznosila 700 kuna mjesečno. To je daleko ispod tržišne cijene najma, s obzirom na to da je većinom riječ o stanovima u centru gradova, prosječne veličine 62 četvorna metra.

Traže povlačenje Zakona iz procedure

Predsjednica HSUS-a Iva Tukić izjavila je za Direktno kako ne prihvaćaju aktualni prijedlog Zakona te da će iskoristiti sve pravne mogućnosti kako bi ga oborili. "Ako usvoje takav nakaradni Zakon kojim nas se tjera na ulicu, podnijet ćemo ustavnu tužbu, a spremni smo ići i na međunarodne sudove", poručuje Tukić te napominje kako je prije svega riječ o pravnom pitanju te da je Zakon trebao biti u ingerenciji Ministarstva pravosuđa, a ne graditeljstva.

" Već 20 godina tražimo da naš status riješi pravosuđe, a ne Ministarstvo graditeljstva koje je u rukama HNS-a i čiji su političari u sukobu interesa kao i državni tajnik Željko Uhlir koji je i izradio sporni prijedlog Zakona, a i sam je vlasnik takvih stanova i svojedobno je na ulicu iz stana izbacio branitelja koji je bio zaštićeni najmoprimac", navodi naša sugovornica.

Gdje je nestao novac za rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca?

"Mi samo tražimo da nam se omogući, kao i svim ostalim nositeljima stanarskog prava u Hrvatskoj, da stanove u kojima živimo cijeli život, otkupimo. Isto tako, zanima nas gdje je nestao novac od otkupa društvenih stanova koji još pristiže jer su ih mnogi otkupljivali u ratama. Radi se o dvije i pol milijarde kuna, a riječ je o namjenskom novcu za rješavanje našeg pitanja prema Zakonu o prodaji stanova. U  čl. 27. navedenog Zakona jasno piše da će se 90 posto novca koji općina i grad ostvare prodajom stanova, između ostalog koristiti i za pribavljanje stanova za preseljenje stanara iz stanova u privatnom vlasništvu", obrazlaže predsjednica Udruge stanara te ističe kako se tim novcem moglo obeštetiti vlasnike stanova i to prema tržišnoj cijeni.

"Sada nitko ne zna gdje je taj novac. No, mi se nećemo dati istjerati iz svojih domova. Mi nismo nasilnici, niti smo provalili u te stanove. Prevareni smo i diskriminirani u odnosu na druge hrvatske građane i stoga ćemo se boriti do kraja", poručila je Tukić.

Njezina udruga je poslala i otvoreno pismo premijeru Plenkoviću u kojem se traži da se Zakon povuče iz procedure te da država preuzme odgovornost za svoje građane. Posebno su ogorčeni izjavama ministra uprave Lovre Kušćevića koji ih je javno etiketirao kao "komunističke profitere i uzurpatore".

'Nismo komunistički uzurpatori'

Pravna savjetnica HSUS-a Jasna Kovač ističe za Direktno kako oni nisu nikakvi komunistički podobnici i uzurpatori, nego žrtve i prošlog i sadašnjeg sustava.

"Sramotno je da nas se promatra kroz ideološku prizmu. Većina nas je običnih građana, Hrvata, katolika i naši roditelji nisu bili članovi partije. Oni koji jesu, davno su se zbrinuli i otkupili stanove i nacionalizirane vile, uključujući visoke državne dužnosnike. Nas su u bivšoj državi smjestili u te stanove i onemogućili nam stjecanje nekretnine po drugoj osnovi. A sada nas se izbacuje kao komunističke podobnike, iako su i mnoge obitelji u tim stanovima također bile pod 'prismotrom' tadašnjih komunističkih vlasti", poručuje.

Sramota za Hrvatsku

I iz udruge 'Vlasništvo i posjed' uputili su otvoreno pismo premijeru Plenkoviću u kojem ga traže da ne nasjeda na brojne dezinformacije i obmane koje u javnost plasiraju zaštićeni najmoprimci. Ističu kako je privatno vlasništvo svetinja te da se zbog kršenja ljudskih prava vlasnika stanova sve pretvara u sramotu za Hrvatsku. Ističu kako gotovo 90 posto vlasnika stanova pripada kategoriji izvornih vlasnika, te da čak 50 posto zaštićenih najmoprimaca u svom vlasništvu ima jednu ili više nekretnina na području Hrvatske. Kao izvor tih podataka navode Ministarstvo graditeljstva za vrijeme HNS-ova Radimira Čačića iz 2002. godine.

Vlasnici stanova izvrgnuti 'medijskom linču'

Tajnik udruge 'Vlasništvo i posjed' Josip Hrastić rekao je za Direktno kako su vlasnici stanova izvrgnuti medijskom linču jer se uvijek prenose samo podaci o zaštićenim najmoprimcima koje se prikazuje kao 'jadne i nezaštićene'. "I mi imamo socijalnih slučajeva i podstanara, tako da je riječ o dvije zrcalno obrnute situacije", poručuje.

"Dok su oni stanovali u našim stanovima u centru grada za 150 kuna mjesečno, mi smo dizali kredite kako bi kupovali stanove na tržištu. Ne postoji pravni način da nam se ti stanovi oduzmu kao što zaštićeni najmoprimci traže. Žele ponovnu nacionalizaciju da bi država njima prodala te stanove, što je nevjerojatno u 21. stoljeću. Europski sud za ljudska prava još je 2000., pravomoćnom presudom odbio zahtjev zaštićenih najmoprimaca za otkupom naših stanova", obrazlaže Hrastić.

'Dok vlasnici žive u podstanarstvu, zaštićeni najmoprimci žive u centru grada'

"Tražimo da država preuzme odgovornost za ovaj problem koji je naslijedila kao pravni sljednik bivše zločinačke države koja nam je silom, u okviru tzv. stambene reforme, oduzela nekretnine. Mi nemamo ništa protiv tih ljudi i ne želimo da završe na ulici. Smatramo kako ih država treba preseliti u zamjenske stanove; od postojećih u vlasništvu gradova i države do stanova koji će se graditi u programu POS-a. Mi samo želimo raspolagati svojom nekretninom nakon toliko godina. Jer dok neki od vlasnika žive u podstanarstvu, zaštićeni najmoprimci plaćaju najamninu od stotinjak kuna u centru grada", ističe naš sugovornik.

Glasna 'klika' stopira vraćanje nekretnina vlasnicima

Smatra kako bi se ovaj problem davno riješio da nema zaštićenih najmoprimaca u redovima visokih političara; od bivših do aktualnih dužnosnika, a koji na sve načine miniraju povrat njihovih nekretnina.
"Radi se o jednoj kliki koja je vrlo glasna i koja plasira u javnost niz dezinformacija", tvrdi.

Iako su zadovoljni što se napokon počinje rješavati to pitanje, nezadovoljni su, kako smo već napisali, duljinom roka od pet godina koliko će još zaštićeni najmoprimci biti u njihovim stanovima te i dalje preniskom najamninom.

Kao najveću zamjerku prijedlogu Zakona ističu to da se zbog velikog broja nekretnina koje zaštićeni najmoprimci posjeduju, trebala ugraditi klauzula da se pravo na status tzv. zaštićenog najmoprimca ukine osobama koje su od stupanja na snagu Zakona o najmu stanova iz 1996. imali u vlasništvu useljivu kuću ili stan na području Hrvatske, odnosno ako su tu nekretninu u međuvremenu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili.

Mirno uživanje privatnog vlasništva civilizacijski doseg

"U novom je prijedlogu zakonodavac rekao da će onaj tko ima nekretninu na dan stupanja na snagu  Zakona o najmu izgubiti pravo zaštićenog najmoprimca. Dakle, dali su im pet mjeseci da sakriju drugu nekretninu, prenesu na nekog drugog, prodaju i sl. Naime, ako imate ogromnu kuću na Krku koju iznajmljujete turistima, a živite u centru Zagreba u tuđem stanu za 100 kuna mjesečno, to uistinu nije fer", zaključuje Hrastić koji ističe kako su sve države iz tzv. Istočnog bloka, pa čak i naša susjedna Slovenija i Srbija to pitanje riješile, dakle, svi osim Hrvatske.

Na kraju poručuje kako je pravo na mirno uživanje privatnog vlasništva jedno od osnovnih postulata civiliziranih društava te da su pravo i pravda na njihovoj strani.