Niska izlaznost postala je trend u Hrvatskoj: Treba li uvesti kazne i obvezno glasovanje?

Pravo glasa na lokalnim izborima imaju svi hrvatski državljani stariji od 18 godina koji imaju prebivalište na području lokalne i područne samouprave u kojoj se održavaju izbori. Također, državljani država članica Europske unije, koji stalno ili privremeno borave u jedinici u kojoj se provode izbori, imaju pravo glasovati za članove predstavničkog tijela te jedinice i kandidirati se za članove predstavničkog tijela te jedinice, u skladu s posebnim propisima. Unatoč tome, niska izlaznost postala je trend u Hrvatskoj. 

Dok je 2000. godine izlaznost na parlamentarnim izborima prelazila 70 posto, posljednjih godina teško prelazi 50 posto, a na europskim i lokalnim izborima još je niža. Oko 2,5 posto, odnosno 115 tisuća birača manje nego prije četiri godine glasalo je do nedjelje poslijepodne na izborima za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast. Do 16 sati i 30 minuta u prvom krugu lokalnih izbora izašlo je 33,06 posto od njih ukupno 3,5 milijuna s pravom glasa, objavio je DIP.

Najveća izlaznost bila je u Ličko-senjskoj županiji, točnije 45,10 posto, što je i dalje manje od pola birača. Gledajući gradove, najraspoloženiji za izbor nove lokalne vlasti bili su stanovnici Gospića gdje je glasalo 42,48 posto birača. Najmanja izlaznost zabilježena je u Osijeku (24,31 posto), Rijeci (25,71 posto) i Slavonskom Brodu (26,29 posto). Sve niža izlaznost birača na izborima u Hrvatskoj postaje zabrinjavajući dugoročni trend koji otvara ozbiljna pitanja o političkoj apatiji, povjerenju građana u institucije te održivosti demokratskih procesa. Ova niska izlaznost ponovno otvara pitanje treba li uvesti obvezno glasovanje i kazne za neizlazak na izbore. 

FOTO: Vlado Kos / CROPIX

Kazne za neizlaženje na izbore

Obvezno glasanje nije nov koncept i u primjeni je u Belgiji još od kraja 19. stoljeća. Inače, obvezno glasovanje postoji u 27 zemalja svijeta, uključujući Argentinu, Australiju, Belgiju, Brazil, Grčku, Luksemburg, Meksiko, Peru, Singapur i druge. U nekim od tih zemalja, poput Australije, neizlazak na izbore bez opravdanog razloga može rezultirati novčanom kaznom.

Na primjer, u Australiji iznos kazne za neizlazak na izbore bez opravdanog razloga iznosi 20 australskih dolara za prve prekršitelje, dok se povećava na 50 dolara za ponovljene prekršaje.

U Belgiji, neizlazak na izbore može rezultirati novčanom kaznom, a nakon četiri neizlaska u razdoblju od 15 godina, birači mogu biti lišeni prava glasa na 10 godina. Obvezno glasovanje može povećati izlaznost na izborima, što bi rezultiralo većom legitimnošću izabranih predstavnika kao i potaknuti građane na veću političku angažiranost i odgovornost.

FOTO: Damir Krajac / CROPIX

Hoće li Hrvati pristati na obvezu?

Međutim, obvezivanje građana na glasovanje može se smatrati ograničenjem njihove slobode izbora, uključujući i pravo da ne sudjeluju u političkom procesu. Bugarska je zbog pada stope izlaznosti odlučila uvesti obvezno glasovanje 2016. godine. Međutim, iste je godine Ustavni sud Bugarske proglasio tu odluku nevažećom argumentirajući da je pravo glasa subjektivno pravo, a ne javna dužnost građana.

Uvođenje obveznog glasovanja u Hrvatskoj zahtijevalo bi široku društvenu i političku raspravu, kao i prilagodbu postojećeg zakonodavnog okvira. Pravo pitanje je možemo li očekivati od Hrvata veću izlaznost ako bi se prakticiralo obvezno glasanje.

Tomašević izgubio tisuće glasova od posljednjih izbora: Evo tko je dobio više, a tko manje

U međuvremenu, važno je nastaviti s inicijativama koje potiču građane na aktivno sudjelovanje u političkom životu, kao što su obrazovni programi i kampanje za podizanje političke svijesti.