Nije samo ekonomska situacija 'triger' za ovu ovisnost: 'Puno je bitnije što se događa u društvu'

Govori se kako je alkoholizam jedan od mnogih korijena društvenih problema, a koliko je povezan s lošom ekonomskom situacijom u zemlji i kakve to posljedice ostavlja na cjelokupno društvo, profesor Brezovec je rekao kako je zdravorazumski za očekivati da će konzumacija alkohola biti izraženija kod siromašnijeg dijela građana, ali da nas zdravorazumsko znanje često može zavarati. "Zato imamo sociologiju koja na znanstveno strukturiran način istražuje i promišlja društvene fenomene. Situacija s vezom alkohola i ekonomskog stanja je naravno znatno složenija od onoga što zdravorazumski mislimo", istaknuo je Brezovec.

Erik Brezovec inače je član upravnog odbora Saveza klubova liječenih alkoholičara Republike Hrvatske te je član WACAT-a (Svjetskog udruženja klubova liječenih alkoholičara). Objasnio je kako su mnoga istraživanja (npr. Cerda i sur., 2011.) dovela do zaključka da na duži period, osobe kod kojih su zabilježeni prosječno niži prihodi u prethodnih 30 godina imali su višu šansu za manifestacijom ekscesivnog pijenja, ali isto tako, ova kategorija ispitanika bilježila je i viši stupanj apstinencije u odnosu na druge. Sociolog je naveo kako neka istraživanja također ističu da lošije ekonomsko stanje nije značajan prediktor povećanja konzumacije alkohola ili alkoholizma.

"To potvrđuje i moje istraživanje u Krapinsko-zagorskoj županiji, u knjizi koja je nedavno izašla. Naime, ekonomske karakteristike pojedinaca nisu bile značajne za određivanje stupnja konzumacije alkohola. Tu ulogu više igra kultura, ili kako je psihijatar Vladimir Hudolin svojedobno definirao – kultura pijenja", istaknuo je Brezovec. Na pitanje o tome stoji li da se zbog trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj mnogi okreću alkoholu kao rješenju problema naglasio je kako to nije tako. "Trenutna ekonomska situacija po meni, ali kao što sam i naveo u nekim drugim istraživanjima, samo je indirektan faktor za konzumaciju alkohola", kazao je.

FOTO: Pixabay

'Svako vrijeme nosi svoje izazove' 

"Puno je bitnije što se događa u društvu, društvenoj solidarnosti nego li na ekonomskom planu. Naravno zbog ekonomskog plana ta se društvena solidarnost može se poljuljati što može voditi povećanoj konzumaciji alkohola", dodao je. Profesor Brezovec nastavio je objašnjavati da ako imamo zdravo društvo, kolektivnu podršku, ekonomski stresovi neće nagnati pojedinca na ekscesivno pijenje kao rješenje. "Svako vrijeme za sobom nosi svoje izazove po pitanju kolektivnog ili individualnog stresa pitanje je kako se društvo kao cjelina sa svojim mehanizmima nosi s time", dodao je. 

"U današnjem individualiziranom društvu, društvu rizika, dosta je toga na pojedincu. Posljedično, stresori se ne mogu toliko efikasno riješiti kroz društvene mehanizme – pa i stresori po pitanju ekonomije", kazao je. "U takvom svijetu koji više ne nudi sigurnost kolektiva, alkohol kao jedan od najstarijih znanih anksiolitika, pojedincu pruža određenu vrstu bijega. Takvo pijenje nazivam i sebičnim pijenjem, jer se odmiče od kolektivnih obrazaca konzumacije alkohola koji su kroz povijest i regulirali ekscesivnu konzumaciju i služi samo za ublažavanje određenih emotivnih stanja – posljedično stvarajući nove socijalne, psihološke, medicinske probleme toj osobi", naglasio je sociolog. 

Što se tiče povezanosti alkoholizma i obiteljskog nasilja profesor Erik Brezovec je objasnio da alkoholizam bez sumnje radi razdor u obitelji. No naglasio je da alkohol nije jedini uzročnik nasilja. "To je vrlo često opravdanje u 'pokajničkoj' fazi nasilja u obitelji, kada nasilnik (najčešće muškarac) svoje nasilje opravdava alkoholom. No istina jest da alkohol može smanjiti sposobnost osobe da kontrolira svoje impulzivno ponašanje i povećati vjerojatnost da će se osoba ponašati nasilno ili agresivno. Isto tako, alkoholičari često doživljavaju povećani stres i frustracije, koje mogu biti usmjerene prema članovima obitelji kroz nasilno ponašanje", objasnio je. 

FOTO: Pixabay

'Sve više se  razvija svijest o problemu alkoholizma'

Objasnio je kako veza između alkoholizma i nasilja postoji, no ona je vrlo složena i puno složenija od čiste tvrdnje da alkoholizam uzrokuje nasilje u obitelji. "U konačnici, nasilje se može odvijati i nad ovisnicima (alkoholičarima). Po pitanju usporedbe jučer/danas/sutra moramo biti pošteni i reći da smo ipak postigli određene civilizacijske dosege po pitanju prevencije nasilja u obitelji, ali i alkoholizma u obiteljima", kazao je. "Sve do nedavno, ovi problemi bili su problemi pa čak i sramota kućanstva. Obitelj je bila mjesto u koje javna sfera nije mogla prodrijeti. To se u današnje vrijeme sve više i više mijenja, iako postoji prostor za napredak", naveo je naš sugovornik. 

Objasnio je kako se sve više razvija svijest o problemu alkoholizma, omogućava se adekvatna psihijatrijska pomoć i pomoć zajednice. Rekao je da iako je alkoholizam i dalje težak problem za obitelj, prije svega zbog socio-psihološke regresije alkoholičara, a zatim i nemogućnosti obitelji da se nosi s tim alkoholizmom, postoje mehanizmi kojima možemo reducirati štetne posljedice alkohola po obitelj. "U Hrvatskoj su to Klubovi liječenih alkoholičara, koji po Hudolinovom modelu, sistemskim pristupom tretiraju ovisnost o alkoholu. U te su klubove uključene cijele obitelji i time se daje jedna sustavna podrška", objasnio je sociolog Brezovec. 

Opet smo u europskom vrhu po lošemu: 'Roditelji konzumiraju alkohol s djecom. To je znak zrelosti'

"Sustavna podrška tako se ne daje samo alkoholičaru, već i onima koji spadaju u alkoholičarev uži krug. Dakle, razlika postoji u odnosu na prošla vremena – danas je bolje, prvenstveno zbog znanstveno razvijenih metoda tretmana. Ono s čime se ipak, ti Klubovi suočavaju su smanjenje zainteresiranosti stručnjaka za ovaj vid djelatnosti (prvenstveno psihijatara) te mala financijska podrška cjelokupnog sustava Unatoč efikasnosti tih Klubova u jednom obiteljskom, sistemskom liječenju alkoholizma, budućnost je ovog pristupa neizvjesna", zaključio je profesor Erik Brezovec.