HOĆEMO LI PONOVITI SCENARIJ IZ 2008.?

NIJE NA POSLODAVCIMA DA VODE MAKROEKONOMSKU POLITIKU Jurčić: Ne treba rezati javnu potrošnju, treba povećati domaću proizvodnju

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Borba protiv širenja virusa Covid-19 primorala je države na primjenu strogih ograničenja kretanja i zatvaranja uslužnih djelatnosti koje su u prvom redu pogodile ekonomski sektor te se isti okrenuo vladajućima tražeći od njih mjere za spas gospodarstva i potpore za održavanje likvidnosti poslovanja. Iako se barata s vrlo crnim brojkama, koliko će patiti gospodarstvo teško je prognozirati jer još nije jasno koliko će korona kriza potrajati.

10.04.2020. u 21:01
Ispiši članak

Hrvatska je na putu duboke recesije, proljetne su prognoze Svjetske banke objavljene u četvrtak. Po njihovoj procjeni, u Hrvatskoj bi na godišnjoj razini  BDP mogao pasti za 6,2 posto, nezaposlenost bi mogla porasti za više od devet posto, dok bi deficit proračuna mogao doseći čak osam posto BDP-a. Niti prognoze MMF-a nisu sjajne; svijet je na putu za najdublju recesiju s kojom se ikada suočio, a gospodarska kriza bit će još gora od one iz doba Velike depresije iz 30-ih godina prošlog stoljeća.

Vlada RH je novim paketom mjera od kojih dio njih zahtijeva i intervenciju u zakonodavstvo, podigla potpore poslodavcima za plaće radnika  s 3250 kuna na 4000 kuna neto te je pritom država preuzela davanja. Ministar financija Zdravko Marić tom je prigodom jasno rekao kako to nije plaća te da se nada da će poduzetnici radnicima na plaći isplatiti iznos koji je veći od onog koji daje država. 

Dok su sindikati vrlo oprezni u ovoj situaciji i pozivaju Vladu da ne dira javni sektor, odnosno da ne reže plaće, u isto vrijeme poslodavci traže upravo to. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić smatra kako je rezanje plaća u javnom i državnom sektoru u ovom trenutku nužnost.

Iskustva iz prošle krize

Međutim, Hrvatska je tek 2019. bruto društveni proizvod vratila na razinu iz 2008. godine, a strategija s kojom se država borila protiv ekonomske krize u prvim godinama po izbijanju iste dovela je do toga da smo iz krize izlazili - 11 godina! Riječ je o istoj strategiji kojoj već sada pokazuje sklonost privatni sektor, međutim ekonomski analitičar Ljubo Jurčić u razgovoru za portal Direktno kaže da rezanje javne potrošnje nije instrument ekonomske politike. "To nigdje nećete naći, niti u jednom udžbeniku ni radu, to je kad nemate nikakvu ideju", izričit je Jurčić. "Poslodavci nisu ni zaduženi za to, oni razmišljaju ako država više troši onda je veći zahvat države  u bruto domaći proizvod i ostaje manji profit. To je čisto knjigovodstveno gledanje."

Naime, ako država ne troši, tko će kupovati njihovu robu? Ako narod ostaje bez novca, ako se smanjuje plaća, tko će njima biti kupac, pitanje je koje se nameće. Jurčić kaže da bi takva 'politika' bila još i prihvatljiva da Hrvatska izvozi, ali Hrvatska ne izvozi. "Hrvatska ne živi od izvoza i od svih sličnih zemalja, mi imamo ispod 30 posto izvoza u bruto domaćem proizvodu. Srbija ima preko 40, Slovenija preko 60 posto. Zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati robnog izvoza od 60 do 70 posto bruto domaćeg proizvoda", kazao je Jurčić.

Pravo pitanje glasi: koliko će Vlada biti spremna pokrivati troškove korone

Je li bolje javni dug povećati za 10 posto bruto domaćeg proizvoda i zadržati negdje oko nule BDP ili prepustiti situaciji da se javni dug ne povećava, a gospodarstvo pada, a ako gospodarstvo pada, onda se opet povećava javni dug? 

I upravo ovaj drugi scenarij Hrvatska je izabrala nakon krize 2008. godine. "Nismo htjeli trošiti i investirati u zaustavljanje krize pa nam se dug vratio nekontrolirano puno veći. Jesmo li naučili nešto iz tih godina iz ekonomskih znanosti pa ćemo sada pokušati napraviti neki drugi plan; da svjesno idemo u financiranje, zaustavljanje krize i procjenimo da, po meni bi bilo dosta  10 posto BDP-a, javni dug povećamo za 10 posto, a gospodarstvo ćemo pritom održati koliko toliko na životu. I deficit i javni dug će se povećati da li organizirano ili neorganizirano. Ako neorganizirano upast ćemo u jako, jako dugačku krizu, ili ako zakasnimo s investiranjem u zaustavljanje štetnih posljedica, onda će se Hrvatska definitivno zalijepiti za dno Europske unije", mišljenja je ovaj ugledni ekonomski analitičar.

Kontrolirani pad BDP-a i ulaganje u domaću proizvodnju po Jurčiću je pravo riješenje;  što brže aktiviranje onih proizvoda koji imaju kratki ciklus proizvodnje i koji idu direktno za finalnu potrošnju, "a tu treba malo više pameti i znanja, a ne samo vlastitog interesa i populizma".

Ali mi smo imali i veliki problem prije ove korone jer nismo živjeli od proizvodnje, odnosno mi smo živjeli od usluge koju smo pružali stranima turistima, uvozili stranu robu i njima je prodavali."

Što se tiče aktualnih fiskalnih mjera Vlade, Jurčić kaže da će one održati postojeću strukturu "koja je nikakva", ali ćemo barem preživjeti dva mjeseca, više od toga ne.  "Poslije toga dolazi jesmo li išta učinili u strukturi proizvodnje i tu očekujem koordinaciju između vlade i poduzetnika", kazao je Jurčić i nastavio:

 

"Za tri mjeseca shvatit ćemo da novac nije vrijednost, nego je vrijednost domaća proizvodnja. Koliko će politika biti usmjerena na domaću proizvodnju, to ćemo vidjeti u narednim mjerama. Što se tiče ovih mjera koje je sada donijela Vlada ja ih apsolutno podržavam, ali nakon mjesec, dva mi ćemo imati veliki problem. Ali mi smo imali i veliki problem prije ove korone jer nismo živjeli od proizvodnje, odnosno mi smo živjeli od usluge koju smo pružali stranima turistima, uvozili stranu robu i njima je prodavali."

Stoga će sudbinu u Hrvatskoj uvelike odrediti pad prihoda od turizma. "Sad će nam tu nedostajati jedno 10 milijardi , ne daj Bože. Da nam nedostaje dvije milijarde od 10 milijardi, mi smo u svim deficitima, a sigurno će prihodi od turizma pasti više od dvije milijardi, možda pet milijardi, a onda smo mi u dubokim minusima i onda se i ova nikakva struktura krene raspadati".

Stoga nije na poslodavcima da se bave makroekonomskom politikom, već da, kada dođe trenutak za to, pred Vladu stave zahtjeve koji se ne odnose na rezanje plaća. "Ja očekujem od poduzetnika da kažu mi imamo te kapacitete, tu proizvodnju, za to tržište, nedostaje nam u procesu proizvodnje to i to. To bi  trebao biti njihov stav, njihov prijedlog i njihov zahtjev prema vladi", smatra Jurčić.

"Ne treba smanjivati javnu potrošnju, a ne treba niti smanjivati javnu nabavku koja ide iz domaće proizvodnje, ali treba zaustaviti onu koja ide iz uvoza. Plaće ne treba zaustaviti jer je to defanzivna štetna politika. Sad trebaju doći poduzetnici i reći gdje mogu povećati proizvodnju uz koje uvjete i za koje tržište. To je odgovor koji se traži od poduzetnika", tvrdi naš sugovornik.

Koliko će se prognoze Svjetske banke obistiniti, ovisi o tome kada će se ekonomske prilike vratiti u normalno stanje bez prepreka i ograničenja i o tome će onda izravno ovisiti rezultati u bruto domaćoj proizvodnji.

Sigurno je da će se Hrvatska suočiti s nezaposlenošću, povećanjem deficita, a onda i javnog duga, a koliko dugo će nam trebati da se gospodarstvo oporavi svakako najviše ovisi o tome koliko će drugo trajati epidemija i uz to prateće rigorozne mjere suzbijanja širenja virusa, kao i o tome hoće li se domaća proizvodnja staviti u prvi plan te u kojoj mjeri će se povećanje deficita i javnog duga koristiti kao instrumeti za preživljavanje gospodarstva i društva u ovoj situaciji. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.