Nevjerojatno otkriće o nizozemskoj Mona Lisi: 'To vas tjera da gledate sliku dulje od drugih'

Muzej Mauritshuis u Den Haagu, u kojem se čuva remek-djelo iz 17. stoljeća, naručio je neuroznanstvenike da izmjere djelovanje mozga dok gledaju portret i druga poznata djela. Otkrili su da je gledatelj zarobljen posebnim neurološkim fenomenom za koji vjeruju da je jedinstven za "Djevojku s bisernom naušnicom", koju se još naziva i nizozemskom Mona Lisom.

Naime, gledateljevo oko automatski prvo pogleda djevojčino oko, zatim njezina usta pa bisere, a onda zatim opet oko. "To vas tjera da gledate sliku dulje od drugih", objasnio je Martin de Munnik iz istraživačke tvrtke Neurensics koja je provela studiju. "Moraš paziti htio to ili ne. Moraš je voljeti htio to ili ne", rekao je.

Mjerenjem moždanih valova znanstvenici su također otkrili da je prekuneus, dio mozga koji upravlja sviješću i osobnim identitetom, bio najstimuliraniji. "Bilo je predvidljivo da je Djevojčica posebna. Ali 'zašto' je također bilo iznenađenje za nas", rekao je De Munnik. Kazao je da je to prva poznata studija koja koristi EEG i MRI strojeve za skeniranje mozga za mjerenje neurološkog odgovora na umjetničko djelo.

FOTO: Pixabay

'Ovo pokazuje važnost gledanja originalne umjetnosti'

"Što duže nekoga gledate, to netko postaje ljepši ili privlačniji", primijetio je, što također objašnjava popularnost teme nizozemskog majstora. Znanstvenici su također usporedili neurološki odgovor pri gledanju originalne slike u muzeju u odnosu na promatranje reprodukcije. Otkrili su da je emotivna reakcija gledatelja deset puta jača na original nego na poster.

Kako bi proveli testove, znanstvenici su pričvrstili uređaj za praćenje očiju i kapu za praćenje moždanih valova na 10 subjekata kojima su prikazane prave slike, ali i reprodukcije. "To pokazuje važnost gledanja originalne umjetnosti", rekla je direktorica Mauritshuisa Martine Gosselink.

"Tako je važno baviti se umjetnošću, bilo da se radi o fotografiji, plesu ili starim majstorima iz 17. stoljeća", rekla je u intervjuu za AFP. "Važno je i stvarno pomaže u razvoju vašeg mozga. Mozak ne laže", dodala je.

FOTO: Unsplash

'Ovdje vidimo da vas netko stvarno gleda'

"Vermeer je često usmjeravao fokus na jednu točku u svojim djelima, dok su okolni detalji bili zamagljeniji", objasnila je. Međutim, "Djevojka s bisernom naušnicom" ima tri takve žarišne točke, oko, usta i biser, a Gosselink je naglasila kako upravo to izdvaja ovo djelo od ostalih Vermeerovih slika.

"Ovdje vidimo da vas netko stvarno gleda, dok na svim drugim Vermeerovim slikama vidite nekoga kako piše ili radi nešto, ili osobu koja nešto radi", rekla je. "Ali to je velika razlika s ovom djevojkom. Ona te promatra", spomenula je. De Munnik iz istraživačke tvrtke Neurensics je rekao da bi bilo zanimljivo provesti slične studije na drugim poznatim slikama, poput Da Vincijeve Mona Lise.

Znanstvenici otkrili zašto se pandemije stalno vraćaju: Sve je počelo s notornom bolesti

Direktorica Mauritshuisa Gosselink je aludirala na prijateljsko rivalstvo između dva velika djela. "Ljudi ponekad nazivaju ("Djevojku s bisernom naušnicom") Mona Lisom sa Sjevera, ali mislim da se vremena mijenjaju pa je možda Mona Lisa Djevojka s Juga", našalila se, piše Science Alert.