NEVJERODOSTOJNO Milanović šokirao u Madridu i očekivano pristao na ulazak Finske i Švedske u NATO; smatra li sada i sebe 'izdajnikom'?

Predsjednik se bilateralno sastao i s predsjednikom Republike Finske Saulijem Niinistom i predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson koji su također bili u Madridu. Nakon sastanka obratio se novinarima.

"Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene", rekao je Milanović na početku svoga obraćanja. 

Naglasio je i kako je finskom predsjedniku rekao kako za njega po ovom pitanju nema nikakvog osobnog interesa te da obje države ispunjavaju visoke kriterije. 

"Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemi BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu", rekao je Milanović. 

Okretanje stava Zorana Milanovića pozdravio je i premijer Andrej Plenković. 

"Usvojena je deklaracija koja jasno govori o tome da se potvrđuje politika otvorenih vrata NATO, tamo je bio predsjednik RH, odlučeno je da se pozovu Finska i Švedska da postanu članice NATO. S obzirom na to da je tu deklaraciju prihvatio i predsjednik, a ja sam pažljivo gledao da nema neka fusnota ili primjedba, onda je red i da Vlada pokrene postupak za sklapanje Protokola uz ugovor o pristupanju Finske i Švedske. Ono što je bila politika Vlade očito je postala i politika predsjednika, što je meni drago", kazao je Plenković.

Mali podsjetnik na izjave predsjednika 

No, još od veljače predsjednik je drugačije govorio i prijetio je kako će blokirati ulazak dviju skandinavskih država u NATO savez te je stalno naglašavao svoju bezuvjetnu potporu Bosni i Hercegovini. 

Pa tako njegova prva izjava po pitanju pristupa ovih država NATO savezu je bila da dok je on predsjednik bit će protiv toga da se savez širi. 

U travnju je naglašavao da mu je Hrvatska na prvom mjestu te da će se boriti za sve Hrvate pa tako i one u BiH. 

"Dakle, nama je Finska važnija od Hrvatske i od Hrvata u BiH, dolazim na ono što me niste pitali, ali ću vam reći – što se mene tiče, neka oni uđu u NATO, neka se igraju i dalje, neka pikaju bijesnog medvjeda s penkalom u oko, ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH u sljedećih pola godine, evo baš je super tajming", rekao je tada. 

Posvađao se tada i s premijerom i Vladom te ih optužio za zanemarivanje Hrvata u BiH kao i to da se njima upravlja iz Bruxellesa. 

Krajem travnja je ublažio ton i priznao kako on na summitu u Madridu ne može ništa blokirati jer su "takvi mehanizmi" te da "imamo izdajničku vladu". 

Na upit novinara podsjeća li ga ova njegova blokada na blokadu Slovenije Jadranke Kosor, Milanović je u travnju rekao kako su naši prvi susjedi čekali na popuštanje dvije godine te da tako može čekati i Finska. 

U svibnju je ponovno zaoštrio politiku te rekao da će smatrati izdajnikom svakoga tko bude glasao za primanje Švedske i Finske u NATO. 

Naglašavao je kako mu ne smeta ako itko ovakav njegov postupak ocjenjuje kao blamažu te da mu "zanoktica jednog Hrvata iz BiH vrijedi više nego cijela rusko-finska granica".

Podražavao je blokadu Turske prema Švedskoj te je izvrijeđao švedskog predsjednika. 

"Turci im kažu – bit ćete ovakvi kakvi mi kažemo, neka se ovaj fašist švedski, jer to je švedski fašist, on mrzi muslimane, dakle to je zadnji ološ iz Švedske, to neka čuje, takve ljude ne želim vidjeti u istoj sobi sa sobom, sa sobom i neka nosi te novce, za mene su prljavi, Hrvatska o tome ne ovisi", rekao je Milanović krajem svibnja. 

A, onda kreće šokantni zaokret i Milanović u lipnju na Pantovčaku izjavljuje kako nema ništa protiv Finske i Švedske aplikacije za ulazak u NATO, ali je naglasio da Hrvatska ima sigurnosne prijetnje zbog nestabilne situacije u BiH. Isto tako, rekao je da traži kao predsjednik Republike da se i BiH dodijeli status zemlje kandidatkinje u pregovorima s EU-om te da se konačno otvore pregovori s dvije zemlje koje čekaju u bruxelleskoj čekaonici - Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

I onda nekoliko dana kasnije kaže kako neće nikoga od njih izlagati "pogibeljnoj, egzistencijalnoj ugrozi, ako na trenutak inzistiram na
nečemu što je meni jako važno? Navodno je i Plenkoviću. On tamo nešto glumata. Nastoji ići gore-dolje, nešto se sastaje", a nakon toga smo svi svjedočili sastanku s premijerkom Finske kao i summitu u Madridu. 

Što se dogodilo s predsjednikom? Gdje su nestale svađalačke i ratoborne izjave namijenjene domaćoj javnosti? I smatra li sada i sebe "izdajnikom"?