'Nešto je trulo u Europskoj uniji, a hrvatska politička klasa poslušnički sluša Bruxelles'

Izbori za Europski parlament bit će prvi veliki test dosadašnjim čelnicima europskih institucija. Očekuje se povezivanje velikog broja pokreta, snaga i političkih stranaka koje se protive zajedničkom njemačko-francuskom vođenju Europske unije. Snažan blok svakako čine srednjoeuropske države na čelu s Poljskom i Mađarskom, a kojima se na određeni način znaju približiti u stavovima Slovaci i Mađari. 

Austrija i Italija su nakon zadnjih izbora promijenili politiku prema migrantima, a promjene se događaju i u državama gdje se možda najmanje očekivalo poput Švedske gdje je zbog velikog broja migranata porasla i antiimigrantska opcija Švedski demokrati. Posebna priča je i Njemačka, gdje su prosvjedi u gradovima postali svakodnevica. 

Posebno bitan faktor čini i nova američka administracija. Novi američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell je otvoreno poručio kako će podržavati "ostale konzervativce" u Europi i izrazio poštovanje prema Sebastianu Kurzu, što je izravna "rukavica u lice" Angeli Merkel. Bivši Trumpov savjetnik i bivši urednik poznatog američkog portala Breitbart Steve Bannon najavio je također kako će pokušati povezati sve antiestablishment opcije koje se protive Bruxellesu i imigrantskoj politici u zajedničku opciju na europarlamentarnim izborima. 

Najveći otpor povezivanju novih opcija na europskoj sceni pruža francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je najavio i osnivanje transnacionalne liste koja bi se zalagala za migrantsku politiku koju trenutno provode europske institucije, a koja bi uglavnom bila sastavljena od novih liberalnih opcija. 

Posebna priča je Hrvatska. Rezultati izbora gotovo uvijek govore kako slične opcije nema ni u tragovima, a teme koje dominiraju u Hrvatskoj su daleko od onih koje dominiraju u navedenim europskim državama. Hrvatska je i danas opterećena ideološkim sukobima iz prošlosti, a pitanje suverenizma u odnosu na Bruxelles i pitanje borbe protiv ileganih migracija tek ponekad iskoče u prvi plan. No, u statusu kojeg Viktor Orban ima u dobrom dijelu hrvatske javnosti moglo bi se reći i kako nove politike možda i imaju veću "prođu" nego što se misli. Činjenica je ipak kako se nove politike u Hrvatskoj kreiraju više na razini udruga i nevladinih inicijativa te referenduma, dok je politička scena ipak ostala znatno zatvorenija za prodor novih ideja i pristupa.

Pitanje migracija proizvelo je konflikt u Europi

O usponu antiimigrantske desnice u Europi i ostalim navedenim temama razgovarali smo s političkim analitičarem i politologom Anđelkom Milardovićem.

"Veliki su izgledi da će tema migracija također biti jedna od tema u izbornoj kampanji za Europski parlament u cijeloj Europskoj uniji jer su migracije ušle u polje političkoga kao jedan sadržaj koji je podijelio društva, proizveo je konfliktne linije diljem Europe, a u konačnici podijelio je i Europu. Nikad migracije nisu postale sastavni dio političkog diskursa u ovom obliku. One jesu bile dio širih politika, ali ne u ovakvom radikalnom obliku", komentirao je Milardović nove uspjehe desnice u Europi.

Milardović kaže i kako se ne može govoriti o izdvojenim državama i izdvojenim slučajevima već se radi o fenomenu koji je osvojio cijelu Europu: "To je postala masovna pojava, Porast antiimigrantskih stranaka događa se od Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije pa sve do Engleske, Danske, Nizozemske... Nešto je trulo u samoj Europskoj uniji. Ona ne može iznjedriti jedinstvenu migracijsku politiku, jer ona nije država već sustav nacionalnih država koje su predale dio svog suvereniteta. Svaka od njih ima svoje interese."

Poznati politolog i politički analitičar kaže i kako će u Hrvatskoj tema migracija biti jedna od bitnijih tema na izborima za Europski parlament iduće godine, no dodaje i kako sam ne vidi prevelike koristi od tih izbora jer smatra kako je Europski parlament nemoćna institucija "miljama" udaljena od interesa građana. 

"Zastupnici zastupaju svoje interese, više čak ni ne zastupaju političke stranke već stranačke obitelji unutar Europskog parlamenta, uz naravno časne iznimke među njima. Parlament je nemoćan jer ne može kontrolirati Europsku komisiju koja je postala jedno autonomno visokosofistirano birokratizirano otuđeno tijelo koje upravlja Europom", istaknuo je Milardović i dodao kako ti izbori samo grade "defektnu demokraciju" u Hrvatskoj i Europi, a odgovornost na tu "defektnost" je rast populizma.

Stare strukture 'duboke države' blokiraju nove inicijative

Pitali smo Milardovića i kako to da političke stranke slične provenijencije ne uspijevaju u Hrvatskoj, iako je primjetno kako dobar dio hrvatskog biračkog tijela preferira politike koje provode Orban i drugi lideri Srednje Europe:

"Orbana vole jer zastupa suverenističku politiku. Hrvatska politička elita ili bolje rečeno klasa se ponaša 'rektalno'. Mentalni sklop koji prevlada među hrvatskom političkom klasom je upravo 'rektalni', zato što ona nema stava ni o čemu i svemu traži instrukcije Bruxellesa i drugih centara moći. Jedan od razloga zašto nove opcije ne mogu uspjeti u Hrvatskoj je u tome što su ovu državu o organizacijskom smislu stvarali kadrovi 'duboke države' iz Jugoslavije. Oni ovu državu instrumentaliziraju za svoje i obiteljske potrebe i svim sredstvima je osvetnički uništavaju".

Milardović je dodao i kako stare strukture "duboke države" ne mogu prežaliti raspad Jugoslavije: "Ne mogu prežaliti raspad Jugoslavije, ali kako im je vlastita egzistencija najvažnija, onda im je dobra i Hrvatska kao 'krava muzara' koja se može iscijediti do daske, ali je ipak i sustavnono uništava i to je taj perfidni cinički um ove političke klase, koja zna samo služiti drugima".

Na kraju razgovora kao dokaz svojoj tvrdnji Milardović navodi upravo inicijativu "Narod odlučuje" za koju kaže da je politička klasa želi uništiti: "Učinit će sve da se ta inicijativa blokira, jer bi pobjeda te inicijative značila kraj velikom dijelu političke klase. Između kraja društva i kraja svoje vladavine, klase očito biraju kraj društva".