'Politički govor trpi svašta'

Nestić za Direktno: Lovrinovićevih 5 tisuća minimalca izvan su svake realne gospodarske mjere

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Komentirajući prijedlog saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) o povećanju minimalne plaće na 5000 kuna, Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta rekao je za Direktno kako je taj prijedlog izvan svake realne gospodarske mjere te da ozbiljni ekonomisti ne bi trebali na taj način uopće raspravljati.

07.12.2017. u 07:15
Ispiši članak

Podsjetimo, Lovrinović je predložio povećanje minimalne plaće na 5000 kuna nazvavši vladino aktualno povećanje 'čistom smijurijom' i postavivši pitanje -tko to može živjeti od 2600 kuna.

Naime, Vlada je uredbom odredila visinu minimalne plaće u bruto iznosu od 3.276 kuna za 2017. godinu i tako je uvećala za 156 kuna, odnosno za 5 posto, čime će njezin udio u prosječnoj plaći iznositi 42,9 posto.

Nestić ističe kako je svjestan da politički govor trpi svašta, no da se takvim izjavama samo nanosi šteta. "Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi šest tisuća kuna. Ako mi dignemo minimalac na pet tisuća kuna, znači da bi njezin udio u prosječnoj plaći iznosio čak 83 posto, što nije slučaj niti u jednoj zemlji", upozorava ekonomski stručnjak.

Naime, u većini europskih zemalja udio minimalca u prosječnoj plaći iznosi između 40 i 50 posto, dok kod nas iznosi 39,4 posto (bruto), prema podacima Eurostata iz 2015. godine. "Hrvatska dakle nije u lošem položaju, od nas lošiji omjer imaju Estonija, Španjolska, Slovačka i još neke druge zemlje, dok najviši udio minimalne plaće u prosječnoj ima susjedna Slovenija i to u iznosu od čak 52,8 posto", otkriva Nestić.

Poslodavci nisu babaroge

Smatra kako ima prostora za neko razumno i racionalno povećanje minimalne plaće te da Vlada u tom smjeru radi dobro jer istodobno nekim mjerama pokušava olakšati poslodavcima. "Nisu poslodavci babaroge koje ne bi htjele dobro plaćene i zadovoljne radnike, no dio sektora se po prirodi svog posla bazira na niskim plaćama, poput tekstilne industrije", pojašnjava. Upozorava kako je ta industrija pretežito smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te da su u njoj zaposlene uglavnom žene koje u slučaju zatvaranja tvornica nemaju druge mogućnosti za zapošljavanje.

Tendencija većine europskih zemalja je povećanje minimalne plaće

Profesorica Sanja Blažević s Ekonomskog fakulteta u Puli nije htjela direktno komentirati Lovrinovićev prijedlog od 5000 kuna minimalca, no rekla je kako je tendencija većine europskih zemalja povećanje minimalne plaće u odnosu na prosječnu. Podsjetila je kako je odluka Vlade rezultat pregovora sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima te da kod određivanja minimalne plaće treba uzeti niz kriterija i raznorazne indikatore; od ekonomskih do socijalnih ciljeva koje si je odredila Vlada uvažavajući preporuke Europske komisije. I ona je naglasila kako se Hrvatska prema udjelu  minimalne plaće u prosječnoj nalazi na sredini ljestvice europskih zemalja.

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.