Nestić za Direktno: Lovrinovićevih 5 tisuća minimalca izvan su svake realne gospodarske mjere

Podsjetimo, Lovrinović je predložio povećanje minimalne plaće na 5000 kuna nazvavši vladino aktualno povećanje 'čistom smijurijom' i postavivši pitanje -tko to može živjeti od 2600 kuna.

Naime, Vlada je uredbom odredila visinu minimalne plaće u bruto iznosu od 3.276 kuna za 2017. godinu i tako je uvećala za 156 kuna, odnosno za 5 posto, čime će njezin udio u prosječnoj plaći iznositi 42,9 posto.

Nestić ističe kako je svjestan da politički govor trpi svašta, no da se takvim izjavama samo nanosi šteta. "Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi šest tisuća kuna. Ako mi dignemo minimalac na pet tisuća kuna, znači da bi njezin udio u prosječnoj plaći iznosio čak 83 posto, što nije slučaj niti u jednoj zemlji", upozorava ekonomski stručnjak.

Naime, u većini europskih zemalja udio minimalca u prosječnoj plaći iznosi između 40 i 50 posto, dok kod nas iznosi 39,4 posto (bruto), prema podacima Eurostata iz 2015. godine. "Hrvatska dakle nije u lošem položaju, od nas lošiji omjer imaju Estonija, Španjolska, Slovačka i još neke druge zemlje, dok najviši udio minimalne plaće u prosječnoj ima susjedna Slovenija i to u iznosu od čak 52,8 posto", otkriva Nestić.

Poslodavci nisu babaroge

Smatra kako ima prostora za neko razumno i racionalno povećanje minimalne plaće te da Vlada u tom smjeru radi dobro jer istodobno nekim mjerama pokušava olakšati poslodavcima. "Nisu poslodavci babaroge koje ne bi htjele dobro plaćene i zadovoljne radnike, no dio sektora se po prirodi svog posla bazira na niskim plaćama, poput tekstilne industrije", pojašnjava. Upozorava kako je ta industrija pretežito smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te da su u njoj zaposlene uglavnom žene koje u slučaju zatvaranja tvornica nemaju druge mogućnosti za zapošljavanje.

Tendencija većine europskih zemalja je povećanje minimalne plaće

Profesorica Sanja Blažević s Ekonomskog fakulteta u Puli nije htjela direktno komentirati Lovrinovićev prijedlog od 5000 kuna minimalca, no rekla je kako je tendencija većine europskih zemalja povećanje minimalne plaće u odnosu na prosječnu. Podsjetila je kako je odluka Vlade rezultat pregovora sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima te da kod određivanja minimalne plaće treba uzeti niz kriterija i raznorazne indikatore; od ekonomskih do socijalnih ciljeva koje si je odredila Vlada uvažavajući preporuke Europske komisije. I ona je naglasila kako se Hrvatska prema udjelu  minimalne plaće u prosječnoj nalazi na sredini ljestvice europskih zemalja.