NERAŠČIŠĆENA PROŠLOST Tri godine duga pravosudna 'sapunica' kojoj se ne nazire kraj; Manolić ne priznaje da je odgovoran za ubojstva civila

Podsjetimo, nekadašnji potpredsjednik Vlade i jedan od najdugovječnijih političara Josip Manolić prije 2016. godine tužio je Andriju Hebranga, nekadašnjeg ratnog ministra zdravstva, kasnije i obrane te potpredsjednika Vlade za klevetu.

Manolić je Hebranga tužio zbog izjave koju je dao u lipnju 2016. godine u emisiji ''Bujica'', urednika i voditelja Velimira Bujanca, kada je komentirao tadašnju Manolićevu izjavu da je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio suradnik komunističke Službe državne sigurnosti.

Glavna tema razgovora bila je Manolićeva izjava da je Karamarko bio suradnik komunističke Službe državne sigurnosti, a voditelj Bujanec govorio je tim povodom o navodnoj upletenosti Manolića u zločine na bjelovarskom području nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o 228 ubijenih u šumi Lug.

"Šuma Lug samo je mali dio istine, isto se događalo na Macelju, gdje je likvidirano 15 tisuća ljudi, a od Bleiburga do Makedonije još je 200 tisuća grobnica. U to je vrijeme Manolić bio visokopozicionirani dužnosnik OZNA-e i bio je organizator i kreator svega toga i danas se boji te istine", dopunio je tom prilikom Hebrang Bujanca.

U razgovoru za Direktno  Hebrang kaže sljedeće: ''Suština je da sam ja izjavio kako za ukupan broj žrtava komunizma treba pitati Manolića jer je on bio načelnik OZNA-e za Bjelovar. On u tužbi tvrdi da OZNA nije ubijala! Ja prilažem 22 dokumenta u kojima OZNA izvještava više razine kako su likvidirali ljude bez suda...''.

Manolić u knjizi priznao revanšizam

U svojoj knjizi "Politika i domovina", objavljenoj 2015. godine, Josip Manolić je pisao i o dijelu karijere kada je u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata, bio načelnik OZNA-e u Bjelovaru, ali je negirao da je učinio bilo što čega bi se osobno morao sramiti.

"U cilju uspostave pravnog poretka novostvorene vlasti nastojali smo pred lice pravde izvesti one koji su okrvavili ruke. Nisam bio sudac ni tužitelj, u čišćenju terena sudjelovale su policijske i vojne jedinice, dok je moja zadaća bila uspostaviti mir i pravni poredak u novostvorenoj državi. Da je bilo pogrešaka i revanšizma, bilo je, da je bilo i nepravdi i nerazumijevanja za pojedince i grupe, bilo je. To ne mogu i ne želim poricati. Ali, pojavu Križnog puta osuđivao sam i onda i sada jer se radilo o ratnim zarobljenicima. Terenske OZNA-e nisu imale ništa s kolonama Križnog puta koje su prošle kroz Bjelovar. Njihova uloga nije bila fizička odmazda, već ispitivanje osumnjičenih za ratne zločine i predavanje istih sudovima na postupanje", napisao je u toj knjizi Manolić.

Iako je prvotno Manolić tražio kao zadovoljštinu Hebrangovu javnu ispriku, ovaj je to a priori odbio.

Odbija javnu ispriku

''Ma kakva isprika, mogao bih eventualno ja tražiti da mi se Manolić ispriča zato što je u svojoj knjizi napisao da je moja majka surađivala s UDBA-om. Ja u toj emisiji nisam o Manoliću govorio napamet, nego temeljem citata iz desetak knjiga i izjava ljudi, a koje nikad nitko nije demantirao. Sve što sam tada rekao o njemu odnosi se na šumu Lug. S obzirom na to da je OZNA, što je neosporno, ubijala, a Manolić je bio njezin šef u Bjelovaru, jasno je da postoji njegova odgovornost'', neumoljiv je Hebrang.

Novo je ročište zakazano za 20. veljače.