Nepoznato o stvaranju NDH: Doznajte o čemu su pričali Pavelić i Hitler

Neposredni povod za objavu, kako u predgovoru napominje nakladnik Zvonimir Despot, je sedamdeset godina od završetka Drugoga svjetskog rata, pa tako i od propasti Nezavisne Države Hrvatske koja je svoj opstanak vezala uz Trojni pakt.

Glavni protagonist NDH, njezin vođa, i vođa Ustaškog pokreta Ante Pavelić spada u rang važnih povijesnih osoba, pri čemu se ne može i ne smije Pavelića promatrati samo kao poglavnika NDH i kroz ratno razdoblje, nego i kao osnivača i vođu Ustaškog pokreta između dva svjetska rata, kao vođu hrvatskog revolucionarnog pokreta čiji je cilj bio rušenje Jugoslavije i beogradskog režima bilo kakvim sredstvima, pa i nasilnim, te imperativno stvaranje hrvatske samostalne države u njezinim maksimalnim granicama, ističe Despot.

Knjiga je, naglašava se u predgovoru, prvorazredni izvor za što bolje shvaćanje i poznavanje tadašnjih događaja, predratnih i ratnih.

''Ona ne donosi cjelovitu, objektivnu, nepristranu istinu. U ovoj knjizi čitate izvorne Pavelićeve rečenice koje su sigurno subjektivne, ali su važne jer on o važnim povijesnim događajima piše iz perspektive jednog od ključnih ljudi koji su i kreirali dobar dio spomenutih događaja''.

Pavelić je neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Italiji pisao sjećanja na predratne i ratne godine, prije nego što je iz Italije prešao u emigraciju u Latinsku Ameriku, što dalje od Jugoslavije. Ta su sjećanja kasnije objavljena u tri knjige pod zajedničkim nazivom „Doživljaji“. U Hrvatskoj su nakon 1990. godine sve tri knjige zaživjele, pri čemu su prve dvije bile dostupne i u slobodnoj prodaji. Treću knjigu pak gotovo nitko nije vidio.

Treća knjiga prati dolazak Hitlera na vlast u Njemačkoj 1933. Pavelić, međutim, nije stao s pisanjem na dolasku/povratku u Zagreb. On je nastavio pisati i dalje, o ratnim zbivanjima. U prvom redu je opisao osnivanje vlasti u NDH (Vlada, Hrvatski sabor, velike župe), probleme s kojima se suočio, piše o komunizmu, o Ustaškom pokretu, o Habsburgovcima i Karađorđevićima, a na kraju dolazi prvorazredni materijal – njegovi opisi tri sastanka s Hitlerom.

U ovoj knjizi objavljen je cjelovit Pavelićev izvorni rukopis koji se odnosi na razdoblje od dolaska Hitlera na vlast 1933. do četvrtog i posljednjeg njegovog susreta s Hitlerom 1944. godine.

''Ovo je jedna strana povijesti, Pavelićeva. Ali je važna svima, i istraživačima i zainteresiranim čitateljima, kako bi dobili što cjelovitiju sliku ondašnjih zbivanja. Zato ovu knjigu objavljujemo! Jer sve treba staviti na svjetlo dana, sve objaviti, sve dati pred čitatelje i znanost. Danas ne smije više biti tabua ni prema kakvim temama ni prema bilo kojim osobama. Ništa se ne smije skrivati, tajiti, prešućivati. To smo iskustvo prošli u komunističkoj Jugoslaviji'', poručuje Despot.

U nastavku pročitajte sažetak iz zapisa o sastanku s Hitlerom, 18. rujna 1944.

Glavni stožer Führera nalazio se u istočnoj Pruskoj. Meni je bila dodijeljena baraka „Reichsmarschalla“ Göringa. Pred tom barakom dočekao me Hitler. I nakon pozdrava, zadržali smo se u razgovoru u predsoblju četvrt sata pred svima. Pokaže mi bunker. Dodao je: „Bunker je siguran. Naravno, neprijatelj ne bi na nas bacao obične bombe, nego sigurno one koje teže barem pet tisuća kila“.

Oko četiri sata održao se ručak u Führerovu bunkeru. Bili su prisutni, osim njega, Von Ribbentrop, Keitel, Veliki admiral Donitz i njemački ministar vanjskih poslova, dr. Mehmedbeg Alajbegović, naš ministar u Berlinu, dr. Košak i general Gruić. Razgovaralo se o Bugarskoj. Oko pola sata nakon ručka, održala se službena konferencija u dvorani, u kojoj je prije kratkog vremena bio počinjen atentat na Hitlera. Njemačke su trupe u ono vrijeme počele izpražnjavati Grčku, pa nam je pokazao crtu do koje je to uzmicanje bilo predviđeno, a koja bi linija imala prolaziti po prilici malo južnije od Atene. Budući da su i neke druge jedinice bile već povučene s Balkana i zaustavile se na našem području, zatražio sam da ukoliko bi koja od tih jedinica bila upotrijebljena protiv neprijatelja unutar naših granica, da budu podvrgnute pod naše operativno zapovjedništvo, a u svakom slučaju, da ni jedna od naših jedinica ne bude u takvom slučaju podvrgnuta njemačkom zapovjedništvu.

 Pred večer, dođe Hitler u moju sobu. To je u Glavnom stanu prouzrokovalo veliko čuđenje jer se nije nikada dogodilo da bi Hitler razgovarao nasamo, u četiri oka, s bilo kojom stranom ličnošću, koja bi došla u službeni posjet.

Među ostalim reče mi: „Za kratko vrijeme stavit ću u akciju nove zrakoplove… Znat ću staviti broj tih zrakoplova na vaše raspolaganje. Nad vašim područjem dolazi do jakih neprijateljskih zračnih napadaja s talijanskih uzletišta, tako da ćete i vi moći obraniti i spriječiti ubuduće te napadaje. Za te zrakoplove potrebna su velika uzletišta. Ja ću vam staviti na raspolaganje stručnjake za gradnju jednog takvog uzletišta. … Nažalost, Churchill je opsesioniran osobnom mržnjom, a Roosevelt je vođen kapitalizmom i židovskom mržnjom i osvetom. Nisam nikada htio rat protiv Engleske, a još manje protiv Amerike. Moja je jedina namjera bila zaštiti njemački narod od boljševizma i osigurati mu kruh. Na kraju razgovora reče mi nešto što me iznenadi. Govoreći o odnosima s raznim narodima i s Hrvatskom ponovi još jednom, da nije imao nikakav politički interes nad Hrvatskom te da stoga ne bi nikada dozvolio da se stavi u pitanje naša državna nezavisnost. Doda: „Uostalom, vi ćete nad vašim narodnim gospodarstvom, po njegovoj naravi, biti uvijek upućeni prema Njemačkoj, kakav god režim će u njoj vladati“.

Knjiga je u prodaji na svim kioscima u RH za 79,90 kuna.