Neobična šutnja hrvatskih institucija: Zašto nam ne žele otkriti koji zastupnici imaju diplomatsku putovnicu?

Pavličeku zabranili ulazak u Srbiju iako ima diplomatsku putovnicu

Početkom tjedna u medijskom prostoru glasno je odjeknula vijest da je predsjedniku Suverenista i članu saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Marijanu Pavličeku zabranjen ulazak u Srbiju iako je, kako je sam kazao, imao diplomatsku putovnicu. Ondje se uputio kako bi prisustvovao Šokačkoj večeri koju je u Vajskoj organiziralo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Antun Sorgg", no nakon trosatnog čekanja na srbijanskome graničnom prijelazu Bogojevu nije dobio dozvolu ulaska "zbog sigurnosti Republike Srbije i njezinih građana".

U moru tada intrigantnih informacija nas je zanimalo, među ostalim, na temelju čega je Pavličeku uopće izdana diplomatska putovnica, kao i to tko od njegovih saborskih kolega posjeduje tu putnu ispravu. U potrazi za odgovorima redom smo se obratili Hrvatskom saboru, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu vanjskih poslova, ali do trenutka pisanja ovoga teksta nismo dobili tražene informacije. No krenimo redom.

Kome se takva putna isprava izdaje

Prema Zakonu o putnim ispravama, diplomatska putovnica posebna je vrsta putne isprave koju koriste državni dužnosnici, službenici i druge osobe radi "efikasnijeg obavljanja državnih poslova i osiguranja njihove zaštite u inozemstvu". Neovisno o svrsi putovanja, putovnica se izdaje predsjedniku i potpredsjednicima Hrvatskog sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednicima Vlade i ministrima, kao i predstojniku Ureda predsjednika RH. Dodatno, pravo na nju ima i niz drugih dužnosnika, no samo za potrebe određenog službenog putovanja u inozemstvo. U toj su kategoriji, primjerice, predsjednik Vrhovnog suda, guverner Hrvatske narodne banke, zastupnici u Hrvatskom saboru, gradonačelnik Zagreba i drugi.

Šutnja hrvatskih institucija

Korisnici diplomatske putovnice, podsjetimo, brže i lakše prelaze granicu, zbog čega je, među ostalima, i 29 saborskih zastupnika iskoristilo pravo na nju. Mi smo, kada smo saznali tu informaciju, dodatno od Hrvatskog sabora te MUP-a i MVEP-a zatražili da nam se navedu imena i prezimena nositelja isprave među zastupnicima, no tada dolazi do prekida svake komunikacije. Na odgovor Hrvatskog sabora čekamo od 6. veljače, a toliko se ne oglašava ni Ministarstvo unutarnjih poslova. Očekujući da će nam oni moći dati informaciju, obratili smo se i Ministarstvu vanjskih poslova, iz kojega su odlučili odgovoriti na upit tek kada smo se, nakon višednevnog čekanja, pozvali na Zakon o pravu na pristup informacija.

"Temeljem čl. 20 ZPPI zakonski rok za dostavu odgovora temeljem ZPPI iznosi 15 dana od podnošenja zahtjeva. S obzirom na to da se radi o novinarskom upitu, poštujući Vaše rokove, učinit ćemo sve što je u našoj moći da Vam u što skorijem vremenu dostavimo odgovor na traženo pitanje", odgovorili su nam iz MVEP-a. "Ujedno napominjemo da su pitanja nadzora i prelaska hrvatske državne granice u nadležnosti MUP-a, a pitanje prelaska državne granice drugih zemalja nismo ovlašteni komentirati", dodaju.

Hoće li nam doista odgovoriti, vrijedi tek vidjeti, a do tada se možemo samo zapitati zašto tijela javne vlasti u Hrvatskoj ne poštuju Zakon o pravu na pristup informacijama, koji ih obvezuje na omogućavanje pristupa informacija građanima. Posebno zabrinjava stav ministarstava, budući da bi Vlada trebala biti primjer svim tijelima vlasti. Kako bilo da bilo, ako i kada odgovor dobijemo, odmah ćemo ga i objaviti.