NEMIRNO NA ISTOKU Jelena Jurišić za Direktno: Europom se širi histerija kako Rusija provodi nasilje nad Ukrajinom, ali slika je drugačija...

Borrell je na konferenciji za novinare u ponedjeljak govorio o više od 150.000 vojnika odbijajući otkriti izvor za tu brojku.

Njegov je ured nakon toga objavio ispravak ne dajući dodatna objašnjenja o novom manjem broju od više od 100.000 vojnika.

U petak je rusko Ministarstvo obrane objavilo da će određena morska područja uz Krim biti zatvorena mjesecima zbog manevara. Dodalo je da brodski promet u tjesnacu neće biti poremećen.

Europska unija, NATO i Ukrajina kritizirali su postupke Rusije. Visoki dužnosnik EU-a rekao je da se radi o "izuzetno zabrinjavajućem razvoju događaja".

Međunarodna zabrinutost raste zbog eskalacije sukoba na istoku Ukrajine zbog raspoređivanja ruskih snaga nedaleko od ukrajinske granice.

U međuvremenu, šef ukrajinske vojne operacije Sergej Nayev rekao je da ne očekuje novi rat.

"Tamo ne vidimo nikakve pripreme za napad", rekao je ukrajinskoj televiziji u petak navečer.

"Zapravo su postavljene poljske bolnice. Sve su jedinice u logorima, na poligonima", rekao je.

Europa strahuje od novoga sukoba

Stoga smo o ovoj napetoj situaciji na krajnjem istoku Europe razgovarali s doc. dr. sc. Jelenom Jurišić, profesoricom na Hrvatskim studijima i političkom analitičarkom.  

''Od početka ove godine traje eskalacija sukoba između Ukrajine i pobunjenih regija tzv. Donbasa, Donjeckoga bazena, u kojemu ukrajinska vojska dovlači sve veći broj vojnika i tehnike i ulazi u pogranično područje razdvajanja u kojemu artiljerija ne bi smjela biti. 

Do danas je s obje strane poginulo više od 20 ljudi, šest civila sa strane pobunjenika, među kojima i dječak od 4,5 godine kojega je pogodila raketa ispaljena s drona i starac od 71 godina pogođen snajperom dok je bio u svojem kokošinjcu i hranio perad.

No, kada popodne međunarodni promatrači OESS-a prestanu s kontrolom toga područja, ukrajinska vojska dovlači naoružanje, pucaju po pobunjeničkim regijama, najviše po Donjecku i predgrađu i onda opet ujutro odvlače tehniku'', objašnjava dr. Jelena Jurišić za Direktno.

Potom nastavlja dalje analizirati stanje.

'Ukrajina provodi hibridni rat'

''Ovoga je vikenda ispaljeno više od 900 raketa, ali ta eskalacija histerije od strane Ukrajine započela je puno prije. Naime, da podsjetim, 8. travnja 2020. godine, na području Donbasa palo je 120 raketa, među kojima je bilo i onih zabranjenoga kalibra, od 120 mm, a istoga dana ove godine, 8. travnja 2021., ispaljeno ih je 38.

No, dr. Jurišić ističe da situacija nije takva kakvom je prikazuje većina medija.

''Unatoč tome što radi Ukrajina, Europom se širila histerija kako Rusija i njezini simpatizeri provodi ekspanziju i nasilje. Činjenica je, međutim, da Ukrajina provodi 'hibridni rat', ali mediji nemaju pristupa na to područje''. 

Foto: Epa

Na pitanje zašto to Ukrajina čini, odgovara:

''Za vrijeme mandata američkoga predsjednika Donalda Trumpa, američka podrška Ukrajini znatno se smanjila. Ukrajinci ponovno žele američku potporu''.

Ali, kako je moguće da Europa onda ima pogrešan pogled na problem Rusije i Ukrajine?

''Pa upravo stoga jer mediji nemaju pristupa tim područjima, pandemija je, gotovo da i nema izvještavanja s terena, tako da do Europe dolazi veliki broj netočnih informacija'', odgovara dr. Jelena Jurišić.

Zelenskij kao 'jastreb rata'

Podsjeća i kako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uveo sankcije protiv vlastitih državljana, odnosno protiv onih koji su oporbeni prema njegovoj politici, sada ga podržava samo 12 posto Ukrajinaca, a na početku mandata uz njega je bilo čak 74 posto građana!

''On želi vratiti potporu SAD-a, izgubio je centriste i rusko jezično stanovništo koje je glasalo za njega zbog njegovih mirotvornih poruka, a sada kao jastreb rata privlači samo radikale sa zapada Ukrajine.

A taj 'hibridni rat, informacijski rat, njime Ukrajina računa na potporu SAD-a i EU, kako bi joj pomogli u njezinoj situaciji.

Naime, glavni cilj Zelenskija je da se odbaci Minski sporazum (potpisan 2015. godine, o primirju između Ukrajine i Rusije, op. a.), odnosno, Normanska skupina, on želi izaći iz toga i cilj mu je da se u tu skupinu uvuče SAD, ili da se napravi novi deal u kojemu bi Amerikanci bili i stvorili neko novo stanje.

No, Rusi neće nikada pristati na to da se Amerikanci umiješaju u rješavanje pitanja Ukrajine'', kaže Jurišić.

Ali, zašto onda tako velika vojna vježba na granici s Ukrajinom, zanima nas?

''Naravno da postoji mogućnost da su Rusi poslali vojnike na taj dio baš zbog ponašanja Ukrajine, ali to nikada nećemo znati. 

Naime, vježba u kojoj sudjeluje 260.000 vojnika iz dva okruga Rusije moguće je da nije bila planirana, ili je promijenjeno mjesto njezinoga održavanja zbog napetosti u Ukrajini.

Takve velike vježbe u Rusiji se provode dva puta godišnje, u travnju i listopadu, kada završavaju šestomjesečne obuke ročnika i uvijek se održavaju na području Rusije.

Uskoro kreće vojna vježba Defender Europe

Planirane ili ne, svakako, jednim od ciljem ruske vojne vježbe koja će završiti do kraja mjeseca možemo smatrati slanje snažne poruke Ukrajini, ali i njenim saveznicima te NATO-u čija najveća vojna vježba u EU u zadnjih 30 godina počinje uskoro.

Unatoč tome Rusija je, za razliku od Zapada, koje njihovu nazivaju agresijom i neosnovanom agresijom, takvom ne naziva, premda će se neki njeni dijelovi održavati pred ruskim granicama.

A naziv te vježbe je- Defender Europe'', zaključuje dr. Jelena Jurišić za Direktno.