Nema više zarade od ležaja i sunca: 'Talijani su prvi pobjegli s naše obale, a sada...'

Osim toga, podaci pokazuju da je Nijemcima sve privlačnija i Albanija koji nudi iste turističke usluge poput Hrvatske, ali po znatno nižim cijenama. Ekonomski analitičari Damir Novotny i Ljubo Jurčić za Direktno su analizirali kako bi ovo moglo utjecati na nadolazeću turističku sezonu. Novotny navodi da se Nijemci okreću drugim tržištima jer im je Hrvatska postala preskupa.

"Srednja klasa koja je dosta pogođena inflacijom traži jeftinije destinacije. Ljudi s više novca ne idu više na more i sunce nego traže neke druge oblike turizma poslije sezone, kulturni turizam i slično, a ovaj ljetni turizam, sunce i more, uglavnom preferiraju ljudi koji zarađuju srednje, a oni su snažno pogođeni inflacijom u Njemačkoj. Nije bilo rasta plaća, upravo suprotno - ima i dosta otpuštanja. Vole otići na sunce i sada traže destinacije koje su povoljnije taj proces u kojem Hrvatska gubi takve goste, a ne može primiti goste koji imaju više zahtjeve, osobito ne one koji traže i kvalitetniji smještaj. Hrvatska nema dovoljno hotelskih kapaciteta. Rekao bih da smo postali preskupi za ono što nudimo."

Ističe da nemamo te dodane vrijednosti koja je turistima bitna. "Nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta u kvalitetnim hotelima za razliku od primjerice Grka koji imaju većinom smještaj u hotelima, ali ti hoteli nude i jeftinije i skuplje smještaje. U Hrvatskoj toga nemamo nego imamo apartmane i kućanstva, a to za ove skuplje goste ne dolazi u obzir. Skuplji gosti sve više traže na kontinentu kuće za odmor, zakupe cijelu kuću, budu tjedan ili dva, ne idu na more nego traže neke dodatne sadržaje, gastro ili kulturne sadržaje, to su teme za goste koji imaju višu kupovnu moć. Ovi koji imaju nižu kupovnu moć otići će u Albaniju jer su cijene niže, i Grčku ili Tursku, to su njihove destinacije."

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

"Ljudi traže više od ležaja i plaže"

Slično razmišlja i Jurčić. "Donedavno taj turizam koji smo razvijali, apartmanski, odnosno ležaj i plaža, kako standard raste, ljudi traže više od toga, traže događaj, zabavu s jedne strane, a s druge strane, oni koji nude ležaj i sunce, poput Albanije i Crne Gore, oni to nude u boljem komforu uz nižu cijenu. Prema tome, naši gosti koji su dosad dolazili, jedan dio ih bira veći standard i traže hotele, a oni koji su ostali na istom dohotku i istim preferencijama, oni to isto mogu dobiti u Albaniji i Crnoj Gori za niže cijene. Osim toga, budući da su to noviji objekti, oni su čak i značajnim dijelom kvalitetniji od naših."

Osim toga, Jurčić navodi da bi ti isti gosti nastavili dolaziti u Hrvatsku da se nisu otvorili Crnogorci i Grci jer ne bi imali za tu uslugu jeftiniju alternativu. "Mi smo tu bili konkurentni, ali sad tu uslugu jeftinije i možda malo kvalitetnije nude Crnogorci i Albanci, a jedan dio naših gostiju otišao je u veću dohodovnu skupinu i idu prema hotelima, a udio hotela kod nas pada zadnjih deset godina. Zato su kod nas hoteli više-manje puni, a ovaj privatni smještaj će nam biti sve prazniji. Mi smo uništili strukturu turističke ponude."

Godinama su Nijemci bili najbrojniji turisti na hrvatskoj obali, a podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da ih slijede Slovenci, Austrijanci, Poljaci, Česi i Talijani. Na pitanje hoće li nakon Nijemaca i drugi naši gosti ljetovati u jeftinijim alternativnim destinacijama, Novotny odgovara: "Kod Nijemaca je to posebno, oni gledaju odnos cijene i kvalitete puno strože nego što to rade Mađari, Česi ili Slovenci. Talijani su prvi pobjegli s naše obale, Talijana više gotovo ni nema jer im je bilo preskupo. Sad su nam najvažniji Poljaci, Slovenci, Česi i Mađari. Mađari zbog toga što jedan dobar dio nekih smještajnih kapaciteta u srednjoj Dalmaciji je u vlasništvu mađarskih vlasnika. Slovenci su nam prirodni gosti, imaju i dosta svojih objekata. Možemo očekivati stagnaciju potražnje ili čak pad potražnje za smještajnim kapacitetima u apartmanima i kućanstvima."

FOTO: Pixabay

Kakva će biti ova sezona?

U rujnu su ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavili turističke i financijske rezultate za prvih osam mjeseci 2024. godine. Prema podacima sustava eVisitor, do 31. kolovoza 2024. godine u Hrvatskoj ostvareno 16,9 milijuna dolazaka i 89,4 milijuna noćenja, odnosno četiri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok u kolovozu bilježimo 265 tisuća dolazaka više u odnosu na kolovoz lani. Novotny je komentirao kakva bi nas turistička sezona mogla čekati ove godine.

"Stagnacija, to govore svi koji se time bave. Mene inače brine ta ekonomika tog sektora, mnogi su ovisni o turizmu, praktično se ništa drugo ne radi nego samo turizam. Bit će pad prihoda vjerojatno. Ono što je sigurno jest da će se promijeniti trend, nema više rasta nego će biti pad dolazaka turista. Na to utječu i klimatske promjene, to je vrlo kompleksno, ali Nijemci su polako vidjeli, a to sam i ja kao potrošač vidio, ne želim platiti visoke cijene, domaći turisti isto ne žele visoke cijene platiti, to je potpuno logična reakcija kupaca turističkih usluga", rekao je Novotny.

Jurčić pak smatra da to više ne ovisi o nama samima. "Naš turizam više ne ovisi o nama, napravili smo to što smo napravili, pokvarili smo što smo mogli pokvariti i sad nama turizam ovisi o tome hoće li biti pozitivnih naznaka u Njemačkoj i u Europi da će ekonomija krenuti, da će rat u Ukrajini se završiti, ali u principu, to će nam biti kao 2019. godine. Što se tiče privatnog smještaja, teško da će biti popunjen."

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

"Moraju korigirati cijene"

Na pitanje što se može poduzeti i treba li Vlada reagirati, budući da je i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković ranije pozvao na oprezno formiranje cijena u turizmu, Novotny odgovara: "Vlada nema što reagirati, u tržišno orijentiranoj ekonomiji moraju akteri koji nude moraju korigirati svoje cijene, moraju vidjeti taj trend i prilagoditi se."

Jurčić naglašava da se kratkoročno ništa ne može napraviti. "U kratkom roku ne jer su objekti stavljeni, okolina je uništena, nemamo plan razvoja turizma osim toga što činovnici prepisuju iz godine u godinu iste bezvezne stvari. Trebalo bi napraviti prvo strategiju upravljanja hrvatskim prostorom jer je turizam zapravo u prostoru i on se treba prilagoditi hrvatskim specifičnostima s jedne strane, a s druge strane potražnji turista. Ovo što se ide na privatni smještaj, to su veliki troškovi jer morate dovesti do svake kuće kanalizaciju, vodu, struju, morate s 500 točaka skupljati smeće itd., a kad imate turistički resort ili centar, onda su ti fiksni troškovi manji i manje utječu na okolinu, a stvarate kvalitetniju ponudu."

FOTO: Pixabay

Potrebna je dugoročna strategija

Također ističe da pri gradnji takvih centara treba ugraditi turističke sadržaje koji povećavaju kvalitetu turističkog proizvoda, poput kongresnih ili sportskih dvorana, ili objekte s medicinskim uslugama. "To su sadržaji koji povećavaju kvalitetu, i zaradu i cijenu i koji traju 12 mjeseci u godini i društveno su jeftiniji, a ekološki su bolji. A to se ne može napraviti za godinu ili dvije, to mora biti dugoročna strategija."

Dragulj Balkana predložila za alternativu Lijepoj Našoj: 'Slična je Hrvatskoj, ali jeftinija'

Jurčić zaključuje da je ovo posljedica izravnog odnosa kvalitete usluge s jedne strane i cijene s druge strane. "Ako gosti u okviru svog dohotka mogu dobiti bolju cijenu za istu uslugu negdje drugo, oni će otići tamo, nema tu neke velike tajne."