NELOGIČNO Potrošnja nekih droga u Zagrebu povećana i do 50 puta, a svi u sustavu zadovoljni svojim radom

 Stoga smo od mjerodavnih institucija i službi pokušali dobiti komentar ovih alarmantnih podataka kao i informaciju što planiraju poduzeti kako bi se ovi trendovi preokrenuli. 

S obzirom na činjenicu da droge primarno uništavaju najvrjedniji resurs svakog društva, pa tako i hrvatskog, a to su djeca i mladi koji su u tom smislu najugroženija skupina i koji s istima počinju eksperimentirati u sve mlađoj dobi (12-13 godina), za očekivati bi bilo da su zbog ovih poraznih podataka sve mjerodavne službe na nogama. 

Može li se sve baš opravdati globalnim trendovima ili  netko u sustavu ne radi svoj posao i treba li revidirati i pojačati i preventivne mjere, ali i represivne u kojima glavnu ulogu igra policija, neka su od legitimnih pitanja koja smo postavili. 

Iz njihovih odgovora sami ćete zaključiti koliko ih ovakvi porazni rezultati uznemiruju i koliko je visoko na listi prioriteta borba protiv droga, a samim time i zaštita djece i mladeži. 

Objektivnost

Znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković i voditeljica istraživanja Senka Terzić pojasnila nam je da Institut od 2009. radi na razvoju i primjeni metodologije za praćenje potrošnje droga na temelju analize karakterističnih biomarkera droga u komunalnim otpadnim vodama.

Istaknula je kako je glavna prednost ovog pristupa objektivnost koja je zasnovana na kemijskim mjerenjima. Time se  naime, osigurava usporedljivost podataka dobivenih u različitim zemljama, geografskim područjima, odnosno gradovima, a posebna prednost je prikladnost ovog pristupa za praćenje promjena u trendovima potrošnje u nekom vremenu.

Rezultati njihova redovitog monitoringa komunalnih otpadnih voda trebali bi biti važan element, smatra Terzić, u donošenju i provedbi kvalitetnih mjera prevencije kao i za procjenu učinkovitosti postojećih mjera.

Povećana dostupnost

Zanimalo nas je kako u Gradskom uredu za zdravstvo Grada Zagreba kojem je pročelnik dr. Vjekoslav Jeleč komentiraju ove zabrinjavajuće podatke i što planiraju učiniti u tom pogledu u okviru svojih nadležnosti. 

Iz odgovora koje potpisuje dr. Jeleč napominje se kako je praćenje trendova potrošnje droga temeljem analize urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi, Grad Zagreb započeo još 2009. godine u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Rezultati tog istraživanja, ističe se dalje,  predstavljaju referentnu točku za praćenje promjena trendova potrošnje droga u Zagrebu.

"U razdoblju od 2009. do 2011. godine uočen je pad potrošnje heroina te višestruki porast potrošnje sintetičkih stimulirajućih droga, i to amfetamina i MDMA te kanabisa u razdoblju od 2009. do 2016. godine. Uspoređujući najnovije podatke za 2019. godinu odnosu na referentnu 2009. godinu, srednji dnevni protoci biomarkera kokaina u 2019. godini bili su viši 5,4 puta, kanabisa 7,6 puta, MDMA 14 puta, a amfetamina čak 50 puta", navodi dr. Jeleč te ističe kako je uzrok takvom povećanju potrošnje droga, njezina povećana dostupnost na tržištu Europe pa tako i  Hrvatske.

To, dodaje, potvrđuje i Europsko izvješće o drogama za 2019.  koje je objavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). U izvješću se naglašava još uvijek velika dostupnost većine nezakonitih tvari te sve veća ulogu Europe u proizvodnji sintetičkih droga.

Višegodišnji trendovi potrošnje droga ukazuju na višestruki porast stope potrošnje svih droga osim heroina u odnosu na referentnu 2009. godinu, ponavlja dr. Jeleč. 

Rekordan broj zapljena

Na naš upit pokazuju li ti podaci i da nešto u našem sustavu prevencije, ali i represije nije dobro i je li vrijeme za analizu postojećih mjera prevencije, dr. Jeleč odgovara kako "Grad Zagreb u okviru Akcijskog plana uspješno provodi niz mjera koje se odnose na smanjenje potražnje kao što su mjere prevencije, rane intervencije i liječenja, smanjenja štete i rehabilitacije ovisnika, dok u okviru istog Akcijskog plana, mjere smanjenja ponude provodi Policijska uprava zagrebačka koja je u 2018. godini ostvarila rekordan broj zapljena droga i psihotropnih supstancija odnosno 2360 slučaja zapljena, što je najveći broj zapljena u posljednjih deset godina.  Zbog zlouporabe droga provedeno je 1726 kriminalističkih istraživanja te je utvrđeno 194 kaznenih djela i 1793 prekršaja".

Slijedom toga, nastavlja u odgovoru dr. Jeleč "Povjerenstvo Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti donijet će u 2020. novi Akcijski plan za prevenciju i suzbijanje ovisnosti koji će se temeljiti na novoj Nacionalnoj strategiji za prevenciju i suzbijanje ovisnosti u Republici Hrvatskoj, a koji će uzeti u obzir rezultate dobivene praćenjem potrošnje droga analizom urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi Grada Zagreba". 

Na upit što smatraju da je potrebno učiniti da bi se ovaj negativni trend povećanja potrošnje droga zaustavio, iz Gradskog ureda za zdravstvo odgovaraju kako je potrebno "nastaviti i intenzivirati provođenje postojećih mjera smanjenja potražnje, prije svega mjera univerzalne prevencije, ali i zahtijevati intenzivnije provođenje mjera smanjenja ponude, poglavito smanjenje dostupnosti droga te poticati mjere i radnje usmjerene prema nositeljima organiziranog kriminala i krijumčarenja droga na području Grada Zagreba, a što je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke i Ministarstva pravosuđa". 

Glas razuma i struke

One naše čitatelje koje ovaj odgovor nije umirio i uvjerio da će situacija s drogama biti bolja, a naša djeca zaštićenija, upućujemo na odgovor dr. Ivana Ćelića, psihijatra u Klinici za psihijatriju Vrapče i predsjednika Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih ovisnosti. 

Da je dr. Ćelić glas razuma i struke vidljivo je iz njegovih javnih nastupa u kojima je upozorio kako je upravo moćna duhanska industrija jedna od glavnih zagovornika legalizacije kanabisa (konzumenti puše tzv. jointe u kojima miješaju marihuanu s duhanom).  Ističe kako javnozdravstveni interesi moraju biti prije gospodarskih interesa (interese proizvođača konoplje zastupa predsjednica SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj i SDP-ova bivša ministrica Mirela Holy koja je najavila zakon kojim se predlaže potpuna legalizaciju marihuane). 

Naime, marihuana je najčešća ulazna droga za većinu najtežih ovisnika, a dr. Ćelić svakodnevno liječi one kojima je upravo marihuana ostavila brojne štetne posljedice na psihu, što je posebice izraženo kod mladih ljudi.

Kokain poput pizze

U svom odgovoru na zabrinjavajući porast potrošnje droga, dr. Ćelić napominje da dok možemo biti zadovoljni što je epidemija heroinske ovisnosti u Hrvatskoj suzbijena, nikako ne možemo to biti  sa sve većom potrošnjom kanabinoida i stimulansa (kokain, speed, ecstasy). 

"Broj zapljena i zaplijenjene količine kokaina dosižu do sada najvišu zabilježenu razinu. Kokain u Europu ulazi na različite načine, no najčešće preko glavnih morskih luka. Ako uspoređujemo posljednjih deset godina, na maloprodajnoj razini bilježe se najviše procijenjene razine čistoće kokaina, dok je cijena ostala približno ista. Osim mogućnosti nabave putem tzv. darkneta (anonimnih internetskih tržišta za preprodaju droga), svjedočimo i narudžbama droge preko aplikacija na pametnim telefonima, pa u nekim dijelovima Londona možete brže dobiti naručeni kokain, nego pizzu", otkriva.  

Rješenje osnivanje specijaliziranih sudova, podbacili općinski sudovi

Dr. Ćelić navodi kako su dva osnovna stupa svake nacionalne strategije za suzbijanje ovisnosti: smanjenje ponude i smanjenje potražnje.

"Usudim se biti slobodan i reći kako je u vremenu relativizacije štetnih posljedica ilegalnih psihoaktivnih supstanci i aktivnog promicanja legalizacije marihuane u rekreativne svrhe preventivni sustav kao takav ozbiljno ugrožen. Policijski i carinski djelatnici u Hrvatskoj rade sjajan posao: svakodnevno se na graničnim prijelazima zaplijeni na desetke kilograma marihuane, možemo spomenuti i veliku međunarodnu operaciju 'Familia', kao i kontinuirani rad na redukciji uličnih dilera. Potencijalne probleme možemo tražiti u pravosudnom sustavu, gdje nakon zakonskih izmjena osim županijskih, kaznena djela vezana uz drogu sude i nedovoljno educirani općinski suci koji nisu navikli dosuđivati višegodišnje zatvorske kazne. Stoga je smjer kojim treba ići osnutak specijaliziranih sudova na kojima će raditi osposobljeni suci koji će dobro poznavati ovu vrlo specifičnu i osjetljivu materiju. Bez interdisciplinarnog i sinergijskog pristupa ne možemo očekivati rezultate po pitanju suzbijanja ovisničkih obrazaca ponašanja", ističe. 

Iako smatra da su rezultati  zabrinjavajući, kako na globalnoj razini tako i na razini Hrvatske, navodi kako ipak ne bih dramatizirao nego pozvao na zajednički rad zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog sustava kako bi preventivne mjere bile što učinkovitije. Ističe da ima prostora za napredak na preventivnoj razini, i tu trebamo znatno više koristiti informacijske i komunikacijske tehnologije, jer je riječ o onom dijelu populacije koji te moderne tehnologije najbolje poznaje, dakle mladi.

Ističe kako je mlade potrebno educirati od najranije životne dobi, govoriti im o štetnosti alkohola, duhana i ilegalnih psihoaktivnih tvari. Potrebno je, smatra, sustavno djelovati kako bi se mijenjala društvena klima. "U tom smislu je Zagreb kao prvi grad u Republici Hrvatskoj pristupio Europskoj mreži gradova bez droge (ECAD) jer smo svjesni kako je nužna koordinacija na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini". 

Kokain glavni izvor novca organiziranog kriminala

Iako je došlo do drastičnog porasta konzumacije droga u Gradu su, vidimo, zadovoljni djelovanjem represivnog aparata, odnosno policije iako je porast potrošnje izravna posljedica dostupnosti droga, a da ista ne bi bila dostupna zadužena je upravo policija. Prije svega, potrebno je znati da je kokain glavni izvor novca organiziranom kriminalu u Hrvatskoj i upravo preko njega i koruptivnih linija u policiji, sudstvu i politici, pripadnici organiziranog kriminala osvajaju pozicije u društvu i postaju primjerice,  'ugledni poduzetnici'.

U jednom od naših prijašnjih članaka živopisnog naslova 'Zagrebačka policija zaplijenila kokaina koliko 'dva istrenirana nosa' pošmrču u godinu dana', otkrili smo kako je količina zaplijenjenog kokaina u devet mjeseci 2019. godini u gradu Zagrebu bila na mizernoj razini, što otkriva da policija u operativnom smislu nije 'pohabala džonove' u potrazi za dilerima i pripadnicima organiziranog kriminala. Stoga smo ponovno postavili upit Policijskoj upravi Zagrebačkoj da nam komentiraju ove najnovije porazne rezultate s potrošnjom droga u metropoli i otkriju količine njihovih zapljena u posljednje tri godine, usporedbe radi. 

Specifičan oblik kriminaliteta

Konkretne podatke o zapljenama nismo dobili, ali su nam zato 'otkrivene' osnovne zadaće službe kriminaliteta droga u PU Zagrebačkoj. Pa tako u odgovoru piše da je "služba kriminaliteta droga specijalizirana ustrojstvena jedinica čija je primarna zadaća otkrivanje kaznenih djela i počinitelja iz domene kriminaliteta droga na regionalnom nivou, odnosno osim poslova suzbijanja krijumčarenja droga policijski službenici Službe kriminaliteta droga provode i kriminalistička istraživanja u cilju otkrivanja i uhićenja prodavača droge tzv. 'dilera' koji drogu prodaju krajnjim konzumentima na području Grada Zagreba i zagrebačke županije".

Kada smo to utvrdili odgovoreno nam je dalje:  "za napomenuti je kako se radi o specifičnom obliku kriminaliteta gdje između 'dilera'' i konzumenta-kupca droge vlada zavjet šutnje te strah od određenih oblika osvete ako konzument-kupac prokaže svog dilera iz kojeg razloga se otkrivanje i procesuiranje 'dilera'' čini još težim, no usprkos tome policijski službenici i dalje učinkovito provode kriminalistička istraživanja koja rezultiraju otkrivanjem i uhićenjem  počinitelja, zapljenama droga te njezinim uklanjanjem s ulica grada. S takvim značajnijim kriminalističkim istraživanjima Policijska uprava zagrebačka redovito izvještava javnost i medije na svojim službenim stranicama".   

Da bi potvrdili svoju učinkovitost navode kako su u 2019. godini na području Policijske uprave zagrebačke utvrđena 243 kaznena djela iz domene kriminaliteta droga, što je povećanje od  25,3 posto u odnosu na 2018. kada su utvrđena 193 kaznena djela.      

Upravo u subotu dovršena je i velika operativna kriminalistička istraga koja je rezultirala brojnim uhićenjima zbog trgovine drogama, o čemu je pisao i portal Direktno.

Rezultati s vremenskim odmakom

U odgovoru se objašnjava dalje: "Kada govorimo o kriminalističkim istraživanjima koja imaju za cilj utvrditi kaznenu odgovornost počinitelja kao i ostvariti zapljenu određene količine droga namijenjenu daljnjoj neovlaštenoj prodaji vrlo je važno napomenuti da se u većini slučajeva radi o vrlo složenim i dugotrajnim istraživanjima čiji rezultati su vidljivi tek s dužim vremenskim odmakom (u smislu otkrivanja počinitelja i njihovog procesuiranja) dok se posljedice reflektiraju na samo 'narko tržište' u vidu povećanja cijene i njenog manjka na 'narko tržištu' što za posljedicu ima nedostupnost droge.

Kako u posljednjih deset godina  potrošnja droga kontinuirano raste,  pa je tako primjerice potrošnja amfetamina porasla za nevjerojatnih 50 posto mi s nestrpljenjem očekujemo te rezultate. 

Iz PU Zagrebačke navode i kako uz kriminalistička istraživanja usmjerena prema 'dilerima', vrlo važan segment ima ulična redukcija droga koja se provodi na lokalnoj razini od strane svih operativnih ustrojstvenih jedinica Policijske uprave zagrebačke kao i pojedinih drugih ustrojstvenih jedinica Ravnateljstva policije. Ulična redukcija droge za cilj ima, pojašnjavaju,  "suzbijanje prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, odnosno zaticanje prekršitelja u neovlaštenom posjedu droga namijenjenu njihovoj osobnoj konzumaciji".

Da policija uličnu redukciju smatra vrlo važnom govori i to, ističu, da se na svakodnevnoj bazi evidentiraju zapljene različitih vrsta i količina droga te se iz godine u godinu bilježi porast evidentiranog broja zapljena droga.  

Kako bi to potkrijepili navode da je 2009. godine na području Policijske uprave zagrebačke evidentirano ukupno 1091 zapljena droga dok je 2019. godine evidentirano 2077 zapljena što je u korelaciji s analizom otpadnih voda Grada Zagreba u odnosu na razdoblje od 2009.-2019. godine, smatraju. O kojim se količinama radi u tim zapljenama, je li riječ o par grama, par kilograma ili tona, to nam ne otkrivaju. 

Globalni trend

Ističu kako je u posljednjih nekoliko godina cijeli svijet, posebno Europa, a onda i Hrvatska suočeni sa s većom proizvodnjom, ponudom te potražnjom svih vrsta ilegalnih droga što uzrokuje i porast negativnih pokazatelja zlouporabe i kriminaliteta droga. To se odražava i na povećanje organiziranog kriminaliteta, odnosno kriminaliteta droga na globalnoj razini. Radi se dakle, o globalnom trendu koji posljedično utječe na stanje i kretanje problematike droga i u Hrvatskoj. 

I u policiji navode jedan važan moment, a to je  da je prisutan "poguban, raširen trend marginalizacije problema zlouporabe i kriminaliteta droga koji je pojačan medijskom kampanjom o društvenoj prihvatljivosti konzumacije droga, pogotovo marihuane".

Na kraju poručuju da će policija i dalje "primjenjivati svoje ovlasti s jednim vrlo važnim ciljem, a to je da se otkrije i procesuira svaki onaj počinitelj kaznenog djela ili prekršaja iz domene kriminaliteta droga te da se zapljeni što veća količina droga te ista ukloni s ulica Grada Zagreba".

S obzirom na poražavajuće trendove, to izgleda nećemo dočekati u bliskoj budućnosti.          

Na pravoj strani zakona

Kada je u nekom gradu tako porazan porast potrošnje droge, onda je legitimno upitati što se to događa. Postoji li u MUP-u sustav unutarnje kontrole kako bi se na vrijeme uočilo jesu li svi odgovorni u lancu na pravoj strani zakona. 

Naime, dobro je podsjetiti da je u prosincu 2017. tadašnji načelnik Službe za borbu protiv organiziranog kriminaliteta u PU zagrebačkoj Zvonimir Petrović, suspendiran s dužnosti jer se usprotivio uhićenju Ice Matekovića koji je koristio automobil s krivotvorenim papirima i omogućio mu da se brani sa slobode. Mateković je pak svojedobno bio osuđen kao jedan od otmičara sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, a sedmogodišnju kaznu izdržao je 2012. godine. Bio je ponovno uhićen jer je pokušao utjecati na svjedoke koje su trebale prepoznati osobe protiv kojih je policija provodila kriminalističko istraživanje zbog prijevara i krivotvorenja isprava.

Prethodnik Petrovića  na mjestu načelnika Službe za borbu protiv organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke bio je Željko Dolački, koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti i krađe novca i zlata iz policijskog sefa (ukradeno 280.000 eura i dva kilograma zlata) te državi mora vratiti 3,3 milijuna kuna.

Takav kadar moramo priznati, ne ulijeva povjerenje kada je u pitanju i borba protiv droga i protiv organiziranog kriminaliteta što je usko povezano.  Načelnik sektora kriminalističke policije PU Zagrebačke  trenutno je Goran Krznarić.  On je od 2009. do 2011. također bio načelnik Odjela organiziranog kriminaliteta zagrebačke policije.

Problematika se ne može promatrati izolirano

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) odgovorili su nam kako je problem zlouporabe droga "transnacionalan, transkulturalan i prije svega globalan te u tom smislu grad Zagreb niti bilo koji grad u Republici Hrvatskoj i Europi ne može zaobići globalni trend ponude i potražnje droga".

U tom smislu, stoji u odgovoru MUP-a, naglašavaju kako je proizvodnja droga na svjetskoj razini u porastu, a samim time posljedično je u porastu i aktivnost kriminalnih skupina koje se bave proizvodnjom odnosno krijumčarenjem droga na svjetskoj razini. Navedena problematika ne može se promatrati izolirano čak niti u nacionalnim okvirima, a kamoli na razini jednog grada ili županije u Republici Hrvatskoj. Ono što se svakako očekuje jest pojačana aktivnost policije na svim razinama, a što postoji na području PU zagrebačke, tvrde u MUP-u. 

Navode kako je nacionalnoj razini u 2019. godini prijavljeno gotovo 600 kaznenih djela više nego 2018., a istovremeno su u velikim međunarodnim akcijama pod vodstvom hrvatske policije razbijene kriminalne narko grupacije.

"Porast prijavljenih kaznenih djela zlouporabe droga i zapljena u najvećoj su mjeri posljedica proaktivnog policijskog rada odnosno  'zadiranja u tamnu brojku' i pokazatelj su kvalitete rada", ističu. 

Napominju kako nije realno govoriti o izostanku droga s tržišta već o tome da nam je za uspješnu borbu protiv krijumčarskih skupina i za zadavanje ozbiljnih udaraca tom krim miljeu potrebno uključivanje svih segmenata društva, a ne samo preventivno-represivnih aktivnosti policije, već zdravstvenog, obrazovnog, vjerskog i drugih segmenata društva. Značajna uloga pripada i medijima koji svojim objavama stvaraju i/ili šire sliku društvene (ne) prihvatljivosti konzumacije droga. Dakle, i oni se referiraju na nesmiljenu medijsku kampanju u cilju legalizacije marihuane. 

Impozantni rezultati

I na kraju zaključuju kako se hrvatska policija proteklih godina "upravo kroz vođenje i sudjelovanje u velikim međunarodnih akcijama protiv krijumčara droga na svjetskoj razini pokazala doraslom i uspješnom u tom poslu".

"Ako je zlouporaba droga globalan fenomen onda hrvatskoj policiji pripada i dio zasluga ukupnih zapljena do kojih su došle nacionalne policije s kojima smo surađivali. A ti rezultati su impozantni. Samo u akciji NANA koja je provedena 2018. godine zaplijenjeno je 100 kilograma kokaina, a međunarodna akcija Familija iz 2019. godine rezultirala je zapljenom više od tone kokaina", poentiraju u svom odgovoru iz MUP-a.   

Dakle, kako vidimo iz priloženih odgovora i u Gradu i u policiji  smatraju i tvrde da dobro rade svoj dio posla. Štoviše, da su rezultati 'impozantni'.  No činjenice su nepobitne.  Višestruko, čak više desetaka puta je porast potrošnje nekih droga u zadnjih deset godina u gradu Zagrebu i zasigurno to ne možemo pripisati samo 'globalnim trendovima', iako i oni imaju svoj udio.  Za porast potrošnje marihuane možemo sigurno zahvaliti medijima i neozbiljnim političarima kojima je legalizacija marihuane glavna agenda, što pokazuje njihov diletantizam i nepoznavanje problematike, a ona ih očito niti ne zanima jer iza njih stoje lobiji koji u legalizaciji te droge vide 'zlatnu koku' i novi biznis što se i pokazalo u zemljama koje su to učinile.  

Posebno zabrinjava porast potrošnje kokaina kao glavnog 'goriva' organiziranog kriminala. O pogubnom utjecaju sintetičkih droga valjda se ne mora posebno pisati.  Najtragičnije je što su ciljana populacija i glavni konzumenti djeca i  mladi na pragu života.  Stoga je jasno da oni koji su ozbiljni u sustavu ne mogu biti zadovoljni postignutim rezultatima uz takav poražavajući porast zlouporabe droga. Jasno je da se može i mora učiniti puno bolje i puno više.  To nam u društvu mora biti prioritet.