EGZODUS SE NASTAVLJA

Negativni trend iseljavanja iz Hrvatske započet 2009. nije zaustavljen, 2018. Hrvatsku napustilo 39.515 osoba

Autor

Alen Makaronov

Državni zavod za statistiku (DZS) početkom prosinca objavio je rezultate migracije hrvatskog stanovništva za prošlu godinu. Kao i u 2017. godini, tako je i u prošloj godini evidentiran veliki broj odseljenih ljudi u inozemstvo.

14.12.2019. u 10:13
Ispiši članak

Prema izvješću DZS-a 2018. godine je iselilo 39.515 osoba, što je druga po veličini brojka nakon 2017. u kojoj su se iselile rekordne 47.352 osobe. No pozitivan je pomak rast broja useljenih koji je u prošloj godini zabilježen u rekordnom broju od 26.029 useljenika te je nastavljen trend rasta useljenika osmu godinu. Prošle godine njihov broj zaustavio se na 15.553. Omjer iseljenika i useljenika je tako usporen, a broj emigranata veći je za 13.486. Godina ranije (2017.) bila je najgora godina po pitanju omjera jer se iz Hrvatske iselilo 31.799 osoba više nego što se u nju uselilo.

Nedavno izvješće DZS-a govori o tome kako je u razdoblju od 2008. do 2018. godine Hrvatsku napustilo nešto manje od 242 tisuće ljudi (241.938).

Među najviše iseljenim gradovima s više od 20 tisuća stanovnika u navedenom desetljeću prednjači Rijeka koja je ostala bez više od 14 tisuća stanovnika (14.318), pa Split (9683) i Osijek (6838). Analizirajući relativne podatke, istok Hrvatske prevladava u negativnoj statistici iseljenja. Na samom vrhu je Vukovar koji je, prema procjenama, izgubio petinu stanovništva.

Jedini koji bilježe rast su Zagreb (21.809), Solin (3207) te Kaštela (3113).

Među županijama najveći odlazak stanovnika bilježi Sisačko-moslavačka (30.815), Primorsko-goranska (14.028) te Požeško-slavonska (12.989).

Savez mladih:  Dobar dio iseljenih još uvijek se spreman vratiti

Najveći demografski minus od velikih gradova bilježi Rijeka, dok je županija s najvećim gubitkom Sisačko-moslavačka.

"Sisačko-moslavačka županija ima negativne brojke zbog nerazvijenosti i uvjeta koji tamo postoje za mlade. Mislim da to vrijedi za cijelu Hrvatsku. Čak mi je to čudno zato što obično Zagreb bude kao grad u koji većina ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske prvo dođe i onda se iz Zagreba sele dalje jer je ovo centar pa svi prvo probaju ovdje, pa ako ne ide ovdje onda idu negdje dalje van. Mislim da to općenito vrijedi i za cijelu Hrvatsku jer je ostatak Hrvatske za razliku od Zagreba u pravilu dosta nerazvijen i ne postoji toliko mogućnosti za mlade, nema toliko radnih mjesta, plaće isto nisu baš nešto. Iako nemam statistiku pred sobom ali jače se osjeti korupcija nego što se to događa npr. u Zagrebu", rekla nam je predsjednica Saveza mladih Hrvatske Jelena Slavić Miljenović.

Evidentiran je rast iseljivanja iz Hrvatske koji se u zadnje tri godine izvješća kretao iznad 35 tisuća ljudi. U izvješću stoji kako je 2009. godina bila početak sve većeg i masovnijeg iseljavanja.

"Vjerojatno će u budućnosti situacija stagnirati s obzirom na to da je većina ljudi otišla, tako da mislim da neće biti takav val iseljavanja kakav bi bio za daljnih pet-šest godina. To ne znači da je dobra situacija i bilo bi dobro da raditi na tome da se dobar dio tih ljudi vrati dok se još uvijek nisu previše udomaćili u tim zemljama u koje su otišli. Puno tih mladih ljudi bi se možda vratilo kada bi situacija u Hrvatskoj malo bila drugačija", ističe Jelena Slavić Miljenović.

Kao glavni razlozi iseljavanja u istraživanju nedavno provedenom  na zagrebačkom Filozofskom fakultetu navode se korupcija, financije te budućnost djece i unuka.

"U Hrvatskoj je u jednom trenutku postalo pomodno se iseliti bez nekakvog truda ovdje te prikazivanje hrvatskog slučaja kao nerješivog i u potpunosti lošega, nečega iz čega se nikad nitko neće izvući. U Hrvatskoj nije sve najgore. Svatko od nas ima neku svoju osobnu odgovornost boriti se s nekim stvarima, ići protiv nekih struja i odlučiti se za nešto drugačije. Ne moramo svi naći posao preko veze. Ne možemo se žaliti na korupciju te vrste mislim nemoguće mi je naći posao zato što moram imati vezu dok svi love vezu. U nekom trenutku treba reći nećemo tako i te se stvari trebaju kažnjavati. Ono što je loše da se kažnjava i društveno osuđuje. Treba nekako cjelokupnu sliku Hrvatske mijenjati s obzirom da nam se kroz medije konstantno prikazuje tužna slika jedne zemlje koja je realno mlada i ima mjesta za napredak. U suštini mislim da je najveći problem način na koji se prikazuje cjelokupna situacija, to što se ne kažnjavaju stvari koje su loše, što ne postoji nekakav pravedni sustav u kojem se neke dobre stvari nagrađuju i potiču, a da se loše stvari saniraju na vrijeme. To stvori jednu vrstu antagonizma kod ljudi i otpora u smislu da je sve nesavladivo i loše. A onda se zanemaruju neke stvari koje su dobre i nekakav napredak koji se u posljednjih desetak godina i dogodio", ispričala nam je Jelena Slavić Miljenović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.