Negativne i lažne vijesti mogu stvoriti probleme kod djece: 'Ovo treba zabrinuti roditelje'

Lažne vijesti sve su veći problem, a napretkom tehnologije djeca su izložena svemu što se objavljuje u medijima i na društvenim mrežama. Psihologinja tvrdi kako djeca u većini slučajeva povjeruju svemu što pročitaju te takve stvari ostavljaju posljedice na njihovo psihičko zdravlje. "Nekima to može stvoriti depresiju i osjećaj anksioznosti, a pomoć ne dobiju na vrijeme", dodala je za Direktno.

Naglasila je kako je važno razgovarati s djetetom objasniti mu da nije sve što vidi na internetu stvarno te upoznati način razmišljanja, osjećaje i ponašanje koje pročitani sadržaj izaziva kod djeteta. "Obrazac ponašanja u razmišljanju treba izazvati zabrinutost kod roditelja koji im trebaju pomoći jer konstantno bombardiranje vijestima može dovesti do nemogućnosti funkcioniranja u realnosti", kaže Bubina.

Roditelji bi kod djece trebali primijetiti alarmirajuće znakove promjena ponašanja i tada mu pružiti pomoć i ograničiti vrijeme koje dijete provodi na internetu ili pred televizorom. "Ako dijete provodi pred ekranima duže od jedan sat dnevno, to može dovesti do otežanog razvoja socijalnih vještina te težeg funkcioniranja kod kuće, u školi i na društvenim događanjima", kaže stručnjakinja.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Što se sve može dogoditi? 

Izloženost vijestima i ekranima posebno je opasno za djecu mlađu od 18 mjeseci jer oni ne mogu izraziti i objasniti kako se osjećaju. "Roditelji su ti koji moraju spriječiti trajne posljedice. Danas je teško procijeniti što je prikladno za djecu, a što ne, od svega što se plasira u javnost. No, skrbnici koji su odrasle osobe znaju što njih može potištiti i neka se vode tom intuicijom", kaže psihologinja.

Česta izloženost negativnim ili na koncu lažnim vijestima kod djece može izazvati anksiozni poremećaj koji će se, po mišljenju stručnjakinje, manifestirati kao smanjenje sposobnost djece da sudjeluju u igri, prevelike strahove ili brige koje ne mogu kontrolirali, ali i dijagnoze koje uključuju socijalno opsesivne kompulzivne poremećaje.

Isto tako, ako djeca provode pred ekranima više od sat vremena dnevno to može dovesti do poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću. Može dovesti do toga da djeca stvore probleme s pažnjom kao i zadržavanjem pažnje na stvarima koje nisu vezane uz ekrane.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Negativne posljedice

Danas su djeca izložena i velikom utjecaju koji stiže s društvenih mreža te prikazuje lažne slike izgleda brojnih poznatih osoba koje koriste filtere i alate za uređivanje fotografija kako bi se u javnosti predstavili u najboljem svjetlu. To kod djece koja prate takve objave, po istraživanju poliklinike Mayo, može dovesti do poremećaja hranjenja.

Oni u svom istraživanju navode kako djeca koja su izložena takvim objavama mogu stvoriti nezdravu usmjerenost na idealan tip tijela te nerealno razmišljanje o težini i mršavljenju i nezdrave prehrambene navike. Poremećaji kao što su anoreksija, bulimija i poremećaj prejedanja mogu rezultirati nemogućnošću emocionalnog i socijalnog funkcioniranja, a mogu ugroziti i život djeteta. 

Psihologinja navodi kako negativne i lažne vijesti kod djece mogu stvoriti dugotrajan osjećaj tuge ili razdražljivog raspoloženja i gubitak interesa za obične aktivnosti, a to može smanjiti djetetovu sposobnost funkcioniranja u školi i komunikaciji s drugima. Uz to može izazvati noćne more na koje odgovor može biti nasilje ili samoozljeđivanje.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Kako pomoći djetetu? 

Znakovi da takve stvari utječu na vaše dijete mogu biti: tuga koja traje duže od dva tjedna, izoliranje od društva, pričanje o samoozljeđivanju ili provođenje istoga, pričanje o smrti ili samoubojstvu, razdražljivi ispadi, ponašanje izvan kontrole, promjene u raspoloženju, promjene u prehrambenim navikama, poremećaj spavanja, česte glavobolje ili bolovi u stomaku te poteškoće s koncentracijom i pamćenjem.

"Ako sumnjate da vaše dijete ima mentalnih poteškoća, obratite se vašem pedijatru ili doktoru opće medicine. Opišite što uzrokuje vašu zabrinutost, razgovarajte i s učiteljima, bliskim prijateljima, rodbinom i bližnjima kako biste provjerili jesu li i oni uočili promjene u djetetovom ponašanju, te to također podijelite s nadležnim liječnikom", navodi stručnjakinja.

Lažne vijesti su gorući problem u svijetu: Stručnjaci navode pet savjeta za njihovo prepoznavanje

Naravno, mora doći i do promjena u svakodnevnom životu koje, po uputi psihologa, moraju uključivati što češće razgovore s djetetom. Ako ne možete doprijeti do djeteta, preporučuje se da to napravite uz prisustvo stručnjaka. "To vas ne čini lošim roditeljem. Današnje vrijeme donosi nove izazove s kojima se morate naučiti nositi i to je sasvim u redu", kaže psihologinja.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.