NEDJELJOM U 2 Evo što je lider Hrvata u Srbiji Žigmanov rekao o Vučićevom posjetu

Žigmanov je jedini predstavnik Hrvata u Skupštini Srbije, ali i književnik, pjesnik, filozof, urednik. Piše prozu, eseje, poeziju, filozofske tekstove.

Rođen je 1967. u Tavankutu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na grupi Filozofija s ocjenom 10. Vraća se u Suboticu i osim poezije i proze prima se mnogih poslova pri Otvorenom sveučilištu, u Fondu za otvoreno društvo za programe namijenjene nacionalnim manjinama, prvi je urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice i pokretač časopisa  „Hrvatska riječ".

Nakon odlaska iz redakcije posvećuje se osnivanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Predaje povijest filozofije na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Član je Međuvladina mješovita odbora za praćenje provođenja Sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske. Od 2015. predsjednik je Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Na parlamentarnim izborima u travnju 2016. izabran je za narodnog zastupnika u Skupštini Srbije. Uza sve te funkcije, Žigmanov i dalje piše haiku.

Govoreći o Vojvodini, Žigmanov je istaknuo bogatstvo prirode.

"To nije kamen. To je velika pitomina bogata plodovima. Vojvodina danas polako gubi bitku, postaje devastirana", nadodao je Stankovićev gost. 

"Ona je bila druga pokrajina po bogatstvu u bivšoj Jugoslaviji, iza Slovenije. Danas je  pak najsiramšniji dio Srbije. To je proces koji nitko nije očekivao uslijed promjena u politici i gospodarstvu. Postoji snažan odljev ljudi koji traži sreću drugdje", pojasnio je Žigmanov. 

Hrvati u Subotici

Prema Žigmanovim riječima, danas su Hrvati u Vojvodini objekti negativnih kritika, objekti prešućivanja.

"Na Dan zajednice 15. prosinca 2016. nitko od čelnih ljudi države nije  došao. Dok je u Zagrebu cijeli državni vrh došao na srpski Božić", nadodao je Stankovićev sugovornik. 

Kako je objasnio Tomislav Žigmanov, odnos prema Hrvatima bio je drugačiji od 2000. do 2012. kada su na čelu države bili Zoran Đinđić i Boris Tadić koji su se odmicali od politike 90-ih godina.

"Nakon 2012. naslućuje se promjena, negativna politika vezano uz interpetiranju politike u Hrvatskoj, a o tome najviše govore Aleksandar Vučić i Aleksandar Vulin", poručio je Žigmanov. 

O Vučićevom posjetu Hrvatskoj, Žigmanov je poručio da je on bio više nego potreban.

"Republika Hrvatska je članica EU, a Srbija želi biti dio EU. Za riješavanje problema je potrebno uspostaviti komunikaciju, a ovaj susret tome služi", nadodao je. 

Žigmanov smatra kako bi se Vučić trebao ispričati za svoj govor u Glini kad je govorio o apetitima za stvaranje Velike Srbije. 

 "Mislim da je isprika za određenu vrstu čina, bez obzira kako ju kvalificirali, za koje se smatra da su nanosili u određenom trenutku štete, jest najmanje što se može očekivati", dodao je.

"Otkad je postao predsjednik nismo imali bilateralan susret. No, Vučić je kao poliitčar svakako evoluirao, od euroskeptika do lidera zemlje koju vodi u EU. Nema više govora o ratu. Mislim da je kao političar napredovao", poručio je Žigmanov. 

Pomake vidi i u Vučićevom promišljanju rata kao načina rješavanja problema. Vučić više nema, kaže, tu vrstu diskursa.

"U tom smislu mislim da ga se treba promatrati kao političara koji je napredovao. Je li on to učinio iz iskrenog uvjerenja, to je pitanje za njega."