Ne može se govoriti o naglom dolasku desnice na vlast u Europi, razlog nisu samo ekonomska kriza i migranti

Mnogi analitičari smatraju kako je rast ekstremne desnice u Europi počeo s ekonomskom krizom 2008. godine i dolaskom migranata iz zemalja Bliskog istoka, no je li baš to tako? Sličan scenarij poput ovog u Švedskoj dogodio se još 2013. godine u Norveškoj. U jednoj od najstabilnijih i za život najugodnijih zemalja Europe od 2005. godine na vlasti je bila lijeva koalicija.

Norvešku ekonomska kriza nije ni dotakla. Zbog prihoda od nafte i plina njihova je državna blagajna godinama puna, stopa nezaposlenosti je standardno i rekordno niska, a većina sustava socijalne države ostala je netaknuta, međutim, unatoč svemu tome ljevica je doživjela težak poraz od koalicije četiri stranke desnog centra uključujući i desnu populističku stranku kojoj je pripadao i masovni ubojica Anders Breivik.

Ta desna i populistička Norveška Stranka napretka postala je prototip svim ostalim desnim strankama koje su posljednjih godina u Europi niknule poput gljiva nakon kiše. To je tipična desna populistička stranka, no u usporedbi s mnogim drugim sličnim strankama na nju se gledalo kao na nešto umjereniju verziju. 

Ekonomski gledano, radi se o neoliberalnoj i protusindikalnoj stranci koja je tijekom svoje povijesti isključivala članove koji su otvoreno izražavali rasistička stajališta, a s druge je ugađala dijelovima glasačkog tijela tijekom izbornih kampanja pa se danas u njoj nalaze i članovi s izraženim antiimigracijskim stajalištima. U tom pogledu, bliski su Danskoj narodnoj stranci, švedskim "Demokratima" i austrijskim "slobodarima", ali i njemačkom AfD-u - Alternativi za Njemačku.

Treba ih i razlikovati i po njihovim ekonomskim politikama. Tako Viktor Orban i gore spomenuti AfD, Danski i Norveški konzervativci i drugi više ili manje imaju antisindikalne i konzervativno liberalne opcije. jedina razlika između njih i današnje uzdanice Europske unije Emmanuela Macrona je u stavu prema Europskoj uniji i njenoj federalizaciji.  S druge strane Lega Nord Mattea Salvinija i Front Nationale Marine Le Pen imaju izrazito lijeve ekonomske politike, ali su jako antimigrantski orijentirane. Upravo zbog tih razlika nije moguće staviti između njih znak jednakosti, ali je moguće pretpostaviti što ih veže. 

Ne može se govoriti o naglom dolasku desnice na vlast u Europi. Dapače, desne stranke, danas stranke establišmenta, vladale su zemljama Europske unije duže od lijevih stranaka i najviše su pridonijele njezinom stvaranju, jer su ujedinjenu Europu gledali prije svega kao Ekonomsku zajednicu. No današnje desno populističke stranke nastale su kao odgovor na njihov elitizam i elitizam lijevih stranka koje su u takvu zajednicu uveli i druge elemente za koje su smatrali kako će povezati Uniju.

Razlog nastajanja lijevo i desno populističkih i antieuropskih stranaka u Europi ne bi trebalo tražiti samo u ekonomskoj krizi ili u rastu broja migranata, već i u skoro nasilnoj politici koja dolazi od Europske komisije

Međutim, ujedinjenje je posljednjih godina postalo naglo i ubrzano, kako zbog ekonomskih tako i geopolitičkih razloga, a politike Europske komisije koje nacionalne vlade koje opet čine establišmentske stranake, postale su daleke i običnom narodu neshvatljive. Europska komisija koju nitko ne bira već postoji poput nekakvog komunističkog političkog biroa, pokušava uniformirati politiku svih članica Europske unije ne pazeći na razlike koje u Europi postoje. Upravo zbog toga i kako bi lakše provodili takve politike, Europska unija okrenula se od politike 'Europe nacija', jednakopravnih članica koje se ujedinjuju radi lakšeg trgovanja, čiji je predvodnik bila britanska premijerka Margaret Thatcher i drugi ondašnji europski čelnici prema Europi regija koja je trebala ukinuti takvu ideju ujedinjenja Europe i stvoriti nekakve nadnacionalne, izmiješane tvorevine koje bi potegnule prema izumiranju nacionalnih tisućljetnih država. 

Razlog nastajanja lijevo i desno populističkih i antieuropskih stranka u Europi ne bi trebalo tražiti samo u ekonomskoj krizi ili u rastu broja  migranata, već i u skoro nasilnoj politici koja dolazi od Europske komisije koja pokušava kažnjavati i kažnjava neposlušne zemlje članice, poput Mađarske i Poljske koje ne žele prihvatiti ideju federalizacije i potpunog gubitka suvereniteta zemalja članica i njihovo svođenje na nekakve paradržavne jedinice kakve postoje u SAD-u. Na tom sentimentu raste i veliko protivljenje politici Njemačke koja je predvodnik tih ideja u EU. Upravo na tom osjećaju one i imaju zajednički nazivnik preko kojeg surađuju prema krajnjem cilju razgradnji ujedinjene Europe kakvu danas poznajemo, pa se i ne treba čuditi panici u redovima establishmentskih stranaka u Europskom parlamentu, ali i kažnjavanju Mađarske i Poljske. 

          Koje su to stranke 

• Italija: Desna stranka 'Liga' Matea Salvinija u koaliciji s Berlusconijevom strankom 'Forza Italia' i s antiestablišmentskim pokretom 'Pet zvijezda' osnovala je Vladu koja već sad zadaje mnoge probleme Europskoj komisiji i Europskoj uniji. Kako im popularnost zbog populističkih i antieuropskih mjera raste za očekivati je kako će osvojiti i dobar dio glasova za Europski parlament. 
• Njemačka: Alternativa za Nemačku (AfD) je desna euroskeptična politička stranka iz Njemačke. Osnovana je u travnju 2013., a na saveznim izborima te godine osvojila je 4,7% glasova, i ostala ispod izbornog cenzusa od 5%, neophodnog za ulazak u Bundestag. Godine 2014. ova stranka osvojila je 7,1% glasova i sedam od 96 mandata rezerviranih za Njemačku na izborima za Europski parlament. Nakon toga pristupila je parlamentarnoj grupi Europskih konzervativaca i reformista (ECR). U ožujku 2016, AfD je ušla u parlament osam njemačkih saveznih država. Partiju trenutno vode Jörg Meuten i Aleksandre Gauland. Na saveznim Njemačkim izborima 2017 osvaja 12,6% i postaje treća najjača stranka u Bundestagu. Stranka je osnovana kao euroskeptična stranka koja podržava članstvo Njemačke u Europskoj uniji, ali se protivi zajedničkoj valuti, euru, i politici spašavanja poduzeća kojima prijeti i propast davanjem financijske pomoći koja je proistekla iz europske dužničke krize. 

• Austrija:  Desna Slobodarska stranka (FPO) u austrijskom parlamentu ima zastupnike više od 60 godina. Njene populističke kampanje potakle su centrističke stranke da usvoje restriktivnu politiku prema migrantima. FPO je ušao u vladu 2000. zbog čega su druge države članice EU-a zamrzle odnose s Austrijom na nekoliko mjeseci. Austrijska narodna stranka ili Austrijska narodna partija (OVP) je  konzervativna politička stranka u Austriji. Ona je nasljednik austrijske Kršćansko-socijalne stranke koja je postojala od 1893. do 1933. godine.  Stranka je osnovana odmah po uspostavljanju Savezne Republike Austrije 1945. i od tada, pa do danas je jedna od dvije vodeće političke partije u Austriji. Austrijska narodna partija zastupa konzervativizam, koji predstavlja poštovanje tradicije i stabilnost društvenog poretka. Na nedavno održanim izbori su osvojili najviše glasova. Njen vođa je Sebastian Kurz, a vladu su osnovali sa Slobodarskom strankom Austrije. 

• Francuska:  Liderica Nacionalnog fronta Marine Le Pen osvojila je u prvom krugu predsjedničkih izbora prošle godine 21,3% glasova, najviše ikad u povijesti stranke. Usvajanjem nešto blaže politike prema strancima i preuzimanjem jednim dijelom i lijevih ekonomskih politika privukla je birače u siromašnim radničkim zajednicama na sjeveru i istoku zemlje kao i na tradicionalno konzervativnom jugoistoku. Marine Le Pen ublažila je nacionalističko populistički imidž koji je njegovao njezin otac, prvi predsjednik te stranke.  Politički analitičari nazivaju Nacionalni front nacional-populističkom strankom još od 1984. godine, a lijevi mediji zbog njenih stavova prema imigraciji nazivaju je ekstremno desnom strankom. 

• Mađarska: Premijer Viktor Orban iskoristio je migrantsku krizu kako bi se suprotstavio politici njemačke kancelarke Angele Merkel i Europske komisije. Najveći sukob dogodio se u jeku migrantske krize, kad je Mađarska odbila primiti migrante i postavila žicu na granice svoje zemlje.  Orbanova stranka, Fides — Mađarski građanski savez,  najveća je konzervativna politička stranka u Mađarskoj. Jačanje političke desnice u Mađarskoj održava se jačanjem ekstremnije stranke Jobbik.  
• Jobbik — Pokret za bolju Mađarsku je politička stranka desnice u Mađarskoj. Stranka sebe opisuje kao "principijelnu, konzervativnu i radikalno domoljubnu kršćansku stranku", čija je "osnovna svrha" zaštita "mađarskih vrijednosti i interesa". Različiti mediji i politički protivnici optužuju Jobbik za fašizam, rasizam, antisemitizam, mržnju prema Romima i homofobiju. Po broju zastupnika u Parlamentu Mađarske i Europskom parlamentu, Jobbik je druga po snazi stranka u Mađarskoj.

• Poljska: Vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) vlada apsolutnom većinom od 2015. godine. Protivi se primanju muslimanskih migranata, a međunarodnu zajednicu zabrinjava nastojanjima da pod svoju kontrolu stavi sudove i medije, zbog čega se sukobila i s Europskom Unijom.