Nazor upozorio na iskrivljenu povijest u školskom udžbeniku: 'Vjeruju da je Stepinac zločinac'

"Glede sustava prihvaćanja sadržaja udžbenika uvjeren sam da bi se mogućnost većih pogrešaka u udžbenicima smanjila, a znanstvena utemeljenost podataka u njima i razina kvalitete njihovih sadržaja povećala, ako bi svako razdoblje povijesti koje je obrađeno u udžbeniku recenzirala najmanje dva recenzenta – relevantna znanstvenika koji su autoriteti za to razdoblje. Dakako, uz metodičare i nastavnike s iskustvom", poručio je Nazor.

Izdvojio je dio o hrvatskom blaženiku Alojziju Stepincu koji je sporan. "Županijski sud u Zagrebu 2016. g. poništio je presudu Stepincu. Presuda je poništena zbog nepravedno provedenoga ili montiranoga postupka, no to ne znači da je rehabilitiran. Izjavom da Stepinac nije rehabilitiran, autori valjda poručuju učenicima da je Stepinac i dalje, u najmanju ruku, suspektan kao zločinac. Uloga Alojzija Stepinca i danas izaziva kod nekih malobrojnih krugova u Hrvatskoj kontroverze", istaknuo je.

FOTO: HINA/Zagrebačka nadbiskupija

Čak i za Goldsteina nije zločinac

"Čak i oni povjesničari koji mu nisu nimalo skloni (H. Klasić i I. Goldstein) te tvrde da on nije svetac i procjenjuju da je mogao učiniti više za zaštitu ugroženih skupina u NDH, znaju da Stepinac nije zločinac. Stoga je tragično da spomenuta rečenica nije niti na tim pozicijama, nego otvara mogućnost prema vrednovanju Stepinca kao zločinca", rekao je.

"S obzirom na to da je Alojzije Stepinac proglašen blaženikom Katoličke Crkve, očito je da autori nisu vodili računa o vjerskim osjećajima učenika. Zar je vrijeđanje Katoličke Crkve kroz odnos prema Alojziju Stepincu i dan danas poželjno u školama?", upitao se.

Balvan revolucija i Oluja

"Jednako tako, ne spominje se da je 'pobuna dijela građana srpske nacionalnosti tijekom kolovoza 1990. protiv legalne hrvatske vlasti' koja se naziva 'balvan revolucija' (str. 153) bila oružana", upozorio je Nazor.

"U dijelu udžbenika u kojem se spominje oslobodilačka operacija Oluja (str. 175) nije posebno istaknut 5. kolovoza 1995. kao datum oslobađanja Knina, niti je objašnjen značaj toga događaja, koji ima posebnu simboliku, a uz to je i državni blagdan", poručio je u razgovoru za Narod.hr.

FOTO: HINA/Miroslav Lelas

Iskrivljene činjenice za BiH

"Događaji u BiH u udžbeniku su zastupljeni iznimno oskudno i loše, gotovo su sažeti u jednu rečenicu (str. 173): 'Građani Bosne i Hercegovine u ožujku 1992. g. na referendumu su se odlučili za samostalnu državu. Srbi u BiH dotad su već proglasili svoju državu Republiku Srpsku, a Hrvati Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (kasnije Hrvatska Republika Herceg-Bosna).' Ogroman je propust ne navesti koji su građani bili za samostalnu BiH (Muslimani i Hrvati jesu, a Srbi nisu)", upozorio je Nazor.

Stigla isprika hotela koji je Domovinski rat prozvao građanskim: Greška u prijevodu

"Jer i to govori o politikama vodstva spomenutih naroda prema BiH. Nema ni važne informacije da je RH odmah priznala samostalnu BiH, a da Srbija to nije učinila tijekom rata. Što također govori o politikama RH i Srbije prema BiH?", poručio je.