KONZULTANTICA ZA EU FONDOVE

NATALIA ZIELINSKA 'Hrvatska u ovoj krizi napokon ima šansu provesti reforme koje su Poljaci uveli prije 25 godina'

Autor

Rafael Jurčević

Europski fondovi već nekoliko godina predstavljaju važan dio hrvatskog gospodarskog razvoja, a njihova uloga bi se mogla i povećati s obzirom na nadolazeću ekonomsku krizu.

20.04.2020. u 15:52
Ispiši članak

Premijer i ministri već su najavili kako bi se europskim sredstvima mogao obnavljati razrušeni centar Zagreba od potresa, moglo bi se također i financirati javne investicije koje će sigurno doći u pitanje zbog izglednog drastičnog smanjenja hrvatskog proračuna.

Važnost europskih sredstava bitna je i na mikro razini. Poduzetnici ih mogu koristiti kako bi financirali nove investicije, ali moći će financirati i obrtna sredstva te moguće i likvidnost. 

O važnosti europskih fondova i savjetima za hrvatske poduzetnike razgovarali smo sa stručnjakinjom za europske fondove i direktoricom Euro Grant Konzaltinga Natalijom Zielinskom. Zielinska je inače Poljakinja koja je studirala u Hrvatskoj, a živi i radi u Hrvatskoj, točnije u Ogulinu.

Zielinsku smo na početku pitali što bi savjetovala hrvatskim poduzetnicima. 

Zielinska: Privatni sektor isto može biti uspješan u iskorištavanju fondova

"Kako novonastala situacija mijenja niz stvari oko nas tako se mijenjaju i EU fondovi i pravila vezana za njih. Moramo izdvojiti tu dvije stvari, EU projekte koji su u provedbi ili najavi u sklopu dosadašnjih programa i najavljene nove mjere u sklopu EU fondova. Svim korisnicima koji imaju EU projekte u provedbi savjetujem da bez obzira na okolnosti nastave s ulaganjem. Već su krenule određene mjere koje će znatno pojednostaviti provedbu tih projekata.  Osim produženja rokova za završetak određenih projektnih faza, možete jednostavnije prijaviti promjene u projektu, a  sama isplata sredstava bi trebala biti brža", odgovorila je Zielinska.

No Zielinska napominje kako EU fondovi u dosadašnjem obliku za poduzetnike nisu predviđeni kao sredstvo za spašavanje poslovanja i za tekuće poslovanje već za investicijske svrhe: "Ako je netko planirao prijavu na nadolazeće natječaje, primjerice za ulaganja u projekte istraživanja i razvoja ili velike infrastrukturne projekte, a svjestan je toga da će imati problem s osnovnim poslovanjem i narednih nekoliko mjeseci, pokretanje nove investicije nije najbolje rješenje. No, poduzeća koja su već pripremila dio investicije, imaju gotovu dokumentaciju i rezervirana sredstva za projekt, unatoč okolnostima, trebaju nastaviti najviše zbog utjecaja takvih investicija na gospodarski oporavak".

Stručnjakinja za EU fondove iz Poljske je također istaknula kako fondovi mogu odigrati ključnu ulogu u borbi protiv gospodarske krize, ali ne u dosadašnjem obliku: "Već su najavljene određene promjene, zahvaljujući kojima će se EU sredstva moći koristiti za obrtna sredstva poput sufinanciranja troškova zaposlenika. To je recimo već praksa u Poljskoj gdje se fondovi iz Europskog socijalnog fonda koriste upravo za tu svrhu. Očekujemo i da će potpore biti dostupne i poduzetnicima koji su trenutno u financijskim i organizacijskim problemima zbog epidemije, što je odstupanje od opće zabrane pružanja potpore EU-a tvrtkama u teškoćama, ali očekujemo i povećanje maksimalnih iznosa potpora de minimis na 800.000 eura s dosadašnjih 200.000 eura".

Zielinska napominje i kako se javni sektor do sada lakše upuštao u investicije s EU fondovima, a to su bile investicije s upitnom dugoročnom isplativosti, ali kaže i kako ne vidi razlog zašto privatni sektor ne bi u jednakoj mjeri koristio fondove: "Poduzetnici raspolažu s vlastitim novcem, a zbog toga su oprezniji kod investicijskih projekata. Kod gradova i općina načelnici se mijenjaju, a proračun puni bez obzira na isplativost nekih investicija. No sada smo u posebnoj situaciji i smatram da je svaka investicija potrebna. Neka me ekonomisti isprave ako griješim".

'Vidim pomak i u Hrvatskoj posljednjih godina...'

Konzultanticu za EU fondove iz Poljske pitali smo smo i o tome kako gleda na usporedbe između Hrvatske i Poljske, ali i da pojasni svoje prijašnje izjave u nekim drugim medijima kako su Hrvati "pasivni kao narod".

"Da, već sam u nekoliko navrata rekla kako me iznenađuje pasivnost Hrvata. No moram reći kako smo u posljednjih godinu dana napravili nekoliko projekata za samozapošljavanje i razvoj poduzetničkih vještina gdje smo imali izvanredan odaziv, sudjelovali smo u pokretanju desetaka malih firmi. Očito se osjetio određeni pomak, naročito kod mladih i žena na ruralnim područjima. Zbog toga mi je još više žao zbog novonastale situacije, no iskreno se nadam, i radit ću na tome, da ljudi to shvate kao izazov i da nakon cijele ove izolacije i krize izađemo još jači i kvalitetniji", pojasnila nam je konzultantica za EU fondove. 

"Uspjeh Poljske je uspjeh tržišne ekonomije, mislim da je to što nitko od nas ne smije sada zaboraviti, neće nas spasiti političari, floskule, teorije zavjere, spasit će nas isključivo naš marljiv rad. Treba okrenuti ovo poglavlje i kad krene vrijeme jednostavno zasukati rukave. Ali da možemo raditi trebamo rasterećeno gospodarstvo, mislim da je trenutna kriza razotkrila neefikasnog hrvatskog javnog sektora.

U samo nekoliko tjedana postigli smo nezamislive do sada razine digitalizacije ili  komunikacije između javnog i privatnog sektora. To je samo dokaz da ne nedostaje sredstava samo je do sada manjkalo političke volje. Trebamo nastaviti ovim putem, raditi pritisak da se oslobodi tržište u Hrvatskoj, da se revidira dosadašnji sustav i da se napokon uvedu reforme koje su Poljaci uveli prije 25 godina", zaključila je naša sugovornica na kraju razgovora.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.