Naše gospodarstvo ovisi o stranim radnicima: 'Omogućujemo dobre uvjete za rad i život'

"Uslijed rasta hrvatskog gospodarstva i povećanih potreba hrvatskog tržišta rada za radnom snagom koju nije moguće popuniti isključivo hrvatskim radnicima, Hrvatska se okreće zemljama s kojima je moguće ostvariti dublju suradnju. Stoga je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u listopadu 2024. godine potpisalo Memorandum o suradnji u području tržišta rada s filipinskim Ministarstvom za strane radnike", rekli su nam iz resornog Ministarstva.

Dodaju da je cilj Memoranduma "surađivati razmjenom dobrih praksi i unaprjeđenjem postojeće suradnje u dovođenju filipinskih radnika u Hrvatsku, koja se već odvija putem privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju".

"Zapošljavanje filipinskog radnika ovisi o nizu uvjeta koji moraju biti zadovoljeni na strani poslodavca, uključujući test tržišta rada kojim se utvrđuje da radno mjesto nije moglo biti popunjeno iz evidencije nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", navodi se dalje u dogovoru Ministarstva.

FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX / ilustracija

Deficit radne snage

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) također navode da je povećana potražnja za radnicima i u sektoru građevine zbog poslijepotresne obnove te u sektoru turizma. "Hrvatska zadnjih godina bilježi deficit radne snage. U Hrvatskoj je trenutačno oko 114.000 državljana
trećih zemalja s važećim dozvolama za boravak i rad, a taj će se broj s početkom turističke sezone povećavati", dodaju iz HGK-a.

Istraživanje HGK-a pokazalo je da gotovo trećina tvrtki zapošljava strane radnike, i to u najvećoj mjeri radnike zanatskih i strukovnih zanimanja. Glavni razlog jest lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, a kao najveće izazove navode dodatne troškove kod zapošljavanja stranih radnika i poteškoće iz sfere integracije.
 
Što se tiče uvjeta rada, oni se definiraju ugovorima o radu. "Poslodavac je dužan radniku isplatiti barem minimalnu plaću koju propisuje Vlada RH, a ako je ugovorom o radu dogovoreno i da poslodavac osigurava smještaj ili da posreduje pri osiguranju smještaja, tada je obveza poslodavca da takav smještaj bude primjeren, a čija je kontrola u nadležnosti Državnog inspektorata", navode iz Ministarstva.

Gospodarstvo ovisi o stranim radnicima

Iz HGK-a naglašavaju da je Hrvatska među državama čije gospodarstvo ovisi o stranoj radnoj snazi. Kod nas su najdeficitarnija zanimanja iz područja turizma i ugostiteljstva, trgovine, građevine, industrije i prometa. Navode da na nedostatak radne snage utječe niz faktora, od negativnih demografskih trendova, iseljavanja radno-sposobnog stanovništva koje tek od nedavno bilježi obrnute trendove, pa do naglog gospodarskog rasta.

"Stoga, sama visina primanja i moguća nezainteresiranost radnika za pojedine pozicije nisu jedini razlozi zbog kojih Hrvatska potražuje stranu radnu snagu. Nadalje, neatraktivnost pojedinih pozicija za domaće radnike proizlazi i iz njihove sezonalnosti, zbog čega sektor turizma i ugostiteljstva ima trajnu potrebu za radnom snagom privremenog karaktera, pa tako primjerice, u špici sezone, u turizmu radi i do 70 tisuća sezonskih radnika", ističu HGK-u.

"Pojedine grupe zanimanja danas više nisu privlačna, bilo zbog visine primanja, fizičke zahtjevnosti obavljanja radnog procesa ili slabijih mogućnosti za napredovanje pa taj prostor popunjavaju strani radnici često nižih kvalifikacija", dodaju u odgovoru.

FOTO: Boris Kovacev / CROPIX / ilustracija

Utjecaj na cijenu rada

Ministarstvo pak naglašava da je njihova zadaća osigurati uvjete za nesmetano poslovanje hrvatskog gospodarstva i osigurati funkcionalno i uređeno tržište rada, te kada je to potrebno, za dolazak stranih radnika. "Dolazak stranih radnika se pokazao kao značajan faktor u rastu hrvatskog gospodarstva posljednjih godina, a Hrvatska je prepoznata kao poželjna destinacija koja omogućuje dobre uvjete za život i rad. Kako bi se strani radnici bolje snašli i brže prilagodili, od travnja 2024. godine je moguće učenje hrvatskog jezika putem sustava vaučera", navode iz resornog Ministarstva.

Iz HGK-a su komentirali i kako se uvoz radne snage odrazio na cijenu rada. "Uslijed snažne konkurencije, odnosno potražnje za radnom snagom ali i ukupnih troškova uvoza strane radne snage koja je za poslodavce često i skuplja od domaće, cijena rada se kontinuirano povećava. U deficitarnim sektorima poput građevine ili turizma, bilježi se kontinuirani rast plaća dok načelno, možemo reći da pritisak na rast plaća nije izražen kod zanimanja nižih kvalifikacija i složenosti poslova za koje domaći radnici i inače nisu u većoj mjeri zainteresirani."

Vlada planira masovni uvoz strane radne snage? 'Hrvatska nam nudi 3500 poslova'

"Također, stupanjem na snagu novog Zakona o strancima, zakonodavac je propisao da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju prima hrvatski radnik na usporedivom radnom mjestu. Novi Zakon donosi i niz odredbi koje u izvjesnoj mjeri pooštravaju uvjete za uvoz stranih radnika s ciljem postupnog smanjenja pritiska uvoza stranih radnika, bolje selekcije i zadržavanja kvalitetnih radnika u duljem razdoblju što je primjerice, riješeno produljenjem valjanosti radnih dozvola s jedne na tri godine", dodaje HGK.