NAPETO U BIH 'Dodik sigurno nije naivan i neobaviješten, a Komšić je nečasno uzurpirao funkciju hrvatskog člana Predsjedništva'

Ulje na vatru dolile su izjave Željka Komšića koji se vodi kao hrvatski član Predsjedništva, a koji je, po tko zna koji put, optužio Hrvatsku za agresiju na susjednu BiH, a Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, traži od visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da smijeni Milorada Dodika.

Zanimalo nas je možemo li iz Dodikovih izjava iščitati kako on zapravo želi odmak od Europske unije, čak se čini bliskiji turskom predsjedniku Recepu Erdoganu koji je nedavno bio u posjetu toj zemlji. Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i bivši zastupnik u Hrvatskom saboru iz 11. izborne jedinice Božo Ljubić kaže kako se poprilično često očitovanja političara iz BiH svode na reakcije izjava bošnjačkih i srpskih predstavnika pa se često stječe pogrešan dojam, posebice u hrvatskoj javnosti, da Hrvati u toj zemlji i nemaju vlastite politike.

"Nerado se referiram  na izjave koje često imaju dnevnopolitički ili prigodničarski karakter, a često toliko i trajanje. Dodik sigurno nije naivan i neobaviješten, a da ne bi znao da je Turska, kao predstavnica Organizacije islamske konferencije u Upravnom Odboru Vijeća za implementaciju mira u BiH (Peace Implementation Council-PIC), od početka  uključena u proces odlučivanja oko BiH", rekao je Ljubić. 

Turska je, kaže naš sugovornik, podržavala sve prijedloge zapadnih članica i zasigurno ne bi podržala niti jedan prijedlog koji nije u interesu Bošnjaka, (čak kada bi bili prijedlog zapadnih partnera).

Pritom se susjedi Hrvatska i Srbija i kao supotpisnice Daytona, i kao susjedi i kao matične zemlje,  dva od tri konstitutivna naroda u BiH,  nikako ne mogu zaobići", rekao je Ljubić.

'Daytonski sporazum je nasilno promijenio OHR i to na štetu Hrvata'

Referirao se na Dodikovu izjavu tijekom Erdoganova posjeta Sarajevu kada je ustvrdio kako je "Daytonski sporazum praktično mrtav, pa je sada potrebno postići novi dogovor o budućnosti BiH".

"Što je Dodik mislio kad je to izjavio i je li još uvijek pri ovoj izjavi nisam siguran. Važno je, međutim, osvijestiti na što mislimo kada kažemo Daytonski sporazum. Ako  Daytonski sporazum poimamo kao Aneks 4. (Ustav BiH) onda je jasno da je on nasilno promijenjen od strane OHR-a, i to u prvom redu na štetu Hrvata do mjere faktičkog gubitka konstitutivnosti u Federaciji BiH, koju u entitetu Republika Srpska Hrvati nikada nisu niti ostvarili.

Bez obzira na ove promjene  daytonski Ustav je ono što sada imamo. Temeljno načelo ovog Ustava je konstitutivnost/ustavotvornost  Bošnjaka, Hrvata i Srba, što je  potvrdio i Ustavni sud BiH u svoje dvije odluke" kaže naš sugovornik i dodaje: "Samo na temelju ovog načela moguće je izgraditi funkcionalnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Samo na temelju ovog načela moguć je i neki novi ustavni dogovor koji bi postigli legitimni predstavnici tri konstitutivna/ustavotvorna naroda".

Problematika Izbornog zakona

Hrvati u BiH svakodnevno se suočavaju s problemima jednakopravnosti odnosno konstitutivnosti i borbom za korištenje prava stečenih potpisivanjem Daytonskog sporazuma. BiH je država čija stabilnost i funkcionalnost uvelike ovisi o jednakopravnosti sva tri naroda - Hrvata, Srba i Bošnjaka, unatoč tome što se ova činjenica nerijetko zanemaruje. Problematika Izbornog zakona i oduzimanja prava Hrvatima, poput biranja svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH, tema je o kojoj je portal Direktno pisao u više navrata.

"Da bi uopće mogli pristupiti dogovaranju neophodno je promijeniti Izborni zakon i omogućiti i Hrvatima izbor legitimnih političkih predstavnika. Mogućnost koja nam je oduzeta nametnutim nasilnim promjenama Ustava od strane međunarodnih predstavnika. Ako pak Daytonski sporazum poimamo kao njegovih 11 aneksa onda je točno ustvrditi da on nikada nije niti zaživio", poručio je Ljubić.

'Povratak izbjeglica nikada nije proveden'

Ne ulazeći u sve anekse, kaže naš sugovornik, ali Aneks 7. (povratak izbjeglica) nikada nije proveden niti u tragovima. Spomenuo je i primjer da se 200 tisuća protjeranih i izbjeglih Hrvata i nekoliko stotina tisuća Bošnjaka vratilo u Republiku Srpsku, kako je Daytonski sporazum predviđao, ona danas ne bi bila ekskluzivni entitet srpskog naroda.

"Slična, iako manje drastična situacija je i u Federaciji kada je povratak odnosno nepovratak Srba, ali i Hrvata  na većinska bošnjačka područja. Problem samog daytonskog Ustava, kako ga ja vidim, je u tome, što temeljno načelo Ustava o  BiH kao državi koju utemeljuju tri konstitutivna/ustavotvorna naroda, nije dosljedno operacionalizirano kroz ostatak Ustava samom činjenicom da je država podijeljena u dva entiteta u kojima su Hrvati izrazito brojčano malobrojniji. Međutim, mi smo, odnosno u naše ime je ovakav Ustav prihvaćen i potpisan, te za 'prolivenim mlijekom' nema koristi žaliti", rekao je naš sugovornik.

'Hrvati su bili prisiljeni odreći se svog entiteta'

Zanimalo nas je što Dodikov odmak od Europske unije može značiti za Hrvate u BiH te smatra li i naš sugovornik da su, kada je u pitanju EU, zaista više zastupani interesi Bošnjaka. U jednu ruku, to danas i možemo vidjeti iz niza problema s kojima se suočavaju Hrvati u BiH.

"Da bismo osvijetlili današnji problem Hrvata u FBiH u odnosima s Bošnjacima, moramo se vratiti u 1994. kada su pod pritiskom SAD-a, ali i uz suglasnost Republike Hrvatske, Hrvati bili prisiljeni odreći se svog entiteta (Hrvatska Republika Herceg Bosna) i u ući u Federaciju BiH s daleko brojnijim Bošnjacima.

"I zbilja - prvih pet godina nakon 'Daytona', do nametnutih promjena Ustava entiteta i Izbornog zakona, Hrvati su usprkos izrazitoj malobrojnosti u odnosu na Bošnjake, bili  u stanju izabrati legitimne političke predstavnike i nije bilo moguće formirati Vladu Federacije bez legitimnih predstavnika Hrvata. Kako sam u tom periodu bio ministar u Vladi FBiH mogu posvjedočiti da je to bio jedini period u poslijeratnoj povijesti BiH autohtone (bez pritiska izvana) suradnje, međusobnog uvažavanja između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata, međusobnog povjerenja i povjerenja u institucije. Zašto? Zato što su brojniji Bošnjaci bili svjesni da nemaju koristi od preglasavanja Hrvata i zato što su Hrvati imali instrumente da se zaštite od preglasavanja", objasnio je.

"Nakon nametnutih izmjena Ustava i Izbornog zakona od strane predstavnika međunarodne zajednice, Hrvatima su oduzeti ovi instrumenti, Bošnjaci su to koristili da formiraju Vlade bez hrvatskih legitimnih predstavnika, usvajaju zakone štetne za političke i gospodarske interese Hrvata. Koji je bio motiv međunarodnih predstavnika? Podrška interesima Bošnjaka, a protiv interesa Hrvata? Ne bih rekao (izuzev plaćenih bošnjačkih lobista kojih je, po svemu sudeći, bilo među predstavnicima međunarodne zajednice).

Prije će biti da se radi o cinizmu svjetskih moćnika koji su spremni donositi odluke koje se tiču čitavih naroda bez brige za posljedice tih odluka. Prije će biti da se radi o političkom oportunizmu i konformizmu, lišenom moralnih načela i etike, kojemu je lakše podržati i nepravedni status quo, odnosno stranu jačega. Ako tome dodamo da se često radilo o trećerazrednim površno informiranim predstavnicima međunarodne onda imamo posljedice djelovanja međunarodne zajednice kakve danas imamo u BiH. Tim su veće političke, ako hoćete i moralne obveze, onih koji imaju moć, a koje sam ranije spomenuo, da podrže pravedan dogovor o BiH", poručio je Ljubić.

Problematika 'hrvatskog' člana Predsjedništva

Željko Komšić je odbacio Dodikovu ideju da se predsjednici Hrvatske, Srbije i Turske uključe u pregovore o rješavanju unutarnjih pitanja u BiH. "Ne vidim na koji način bi danas dvije države koje su izvršile agresiju na BiH mogle imati veći međunarodni kredibilitet od SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske, EU-a i UN-a, pa i Rusije, koji su svjedoci potpisivanja Daytonskog sporazuma", Komšićeva je izjava.

Zanimalo nas je je li sramotno da 'hrvatski' član predsjedništva daje izjave da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH posebno kada znamo koliku je pomoć Hrvatska pružila bošnjačkim izbjeglicama tijekom rata.

"Član Predsjedništva BiH kojega se s ili bez navodnika označava 'hrvatski' u svemu pa i tim izjavama se legitimira kao antihrvatski član Predsjedništva. Očekivati od nekoga tko je nečasno uzurpirao funkciju hrvatskog člana Predsjedništva, koristeći etničku pripadnost vlastitog oca i ustavnu konstitutivnost hrvatskog naroda, a da bi svim ostalim pripadnicima hrvatskog naroda na sve načine negirao konstitutivnost, da se drugačije ponaša, bilo bi iluzorno", zaključio je Ljubić za Direktno.