'NAMJERNO SE STVARA ANIMOZITET' Selak Raspudić: Nije Bandić bio blesav, svejedno bi morao dati novac djeci za vrtiće kojih nema niti se mogu brzo izgraditi

Vijest je to koja je odjeknula u medijima. Oglasile su se brojne udruge, ali i korisnici spomenutih mjera koji se sada nalaze u nezavidnom položaju. Odlukom zagrebačkih vlasti da ukinu naknadu od 4850 kuna koju je 5800 roditelja odgojitelja troje i više djece primalo do 15. godine života najmlađeg djeteta te drastično srežu naknade za rođenje trećeg djeteta očito će se baviti Ustavni sud, pišu mediji ovih dana.

Kao glavni razlog potpunog ukidanja navode se visoki troškovi koje se izdvaja za tu mjeru te mali ili dvojbeni demografski učinak.

''Financijski iznos utrošen na mjeru mogao je biti pravednije raspodijeljen za svu djecu grada Zagreba. Na mjeru roditelj odgojitelj je od 2016. do 2021. utrošena 1,8 milijarda kuna. Prve godine za mjeru je izdvojen 21 milijun kuna, a 2021. bit će potrebno 528 milijuna kuna, odnosno gotovo 44 milijuna kuna mjesečno.

Sredstva do sada utrošena za mjeru dostatna su za izgradnju 27 vrtića, od čega bi imali koristi svi roditelji, uključujući roditelje s manje djece, ali i roditelji s više djece koji se nisu uključili u mjeru'', stoji u obrazloženju iz Grada.

Status roditelja odgojitelja u drugim zemljama

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić komentirala je Podlogu za javnu raspravu mjera roditelj odgojitelj gdje između ostalog stoji da se na "europskoj razini unutar Europskog stupa socijalnih prava zagovara univerzalan pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju prema kojemu sva djeca imaju pravo na visokokvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje. Europska komisija je 2002. godine postavila tzv. barcelonske ciljeve prema kojima je do 2010. u vrtiće trebalo uključiti 33 posto djece mlađe od tri godine i 90 posto djece starije od tri godine u svim zemljama članicama EU-a".

Također, u Podlozi za javnu raspravu mjera roditelj odgojitelj stoji i to da "oslanjajući se na Europski stup socijalnih prava te na preporuku u području siromaštva djece na razini Europske unije izrađen je i prijedlog  preporuke kojim se uspostavlja 'jamstvo za djecu' kojim je predviđeno dodatno ulaganje država članica EU-a u razvoj mehanizama podrške te usluga za djecu u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.  Sve veći broj zemalja EU-a uvodi jamstvo za mjesto u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svako dijete ili predškolske programe čini obveznima i besplatnima za svu djecu određene dobi.

Primjenom mjere roditelj odgojitelj 5423 djeteta korisnika koji su u ranoj i predškolskoj dobi nema mogućnost pohađanja dječjih vrtića zbog uvjeta definiranog u Odluci.  Slična mjera još uvijek se može pronaći u pojedinim zemljama članicama EU-a, poput Finske, u kojoj se mjera primjenjuje za sve roditelje, neovisno o broju djece, do treće godine djetetova života".

Također, navedeno je da je u nekim drugim zemljama poput Njemačke ili Švedske takva mjera ukinuta.

"Svi sustavi imaju različit oblik mjera", naglasila je Selak Raspudić.

"Ne mora to nužno biti mjera roditelj odgojitelj", dodala je.

"Riječ je o mjerama koje omogućavaju lagodniji život onima koji imaju više djece, dakle potiču roditelje na veći broj djece. Taj tip socijalnih mjera ima veliki broj zemalja Europske unije. Međutim, nije ta mjera baš toliko skupa, koliko o njoj govore", istaknula je.

"Naime, od tolikih iznosa bi trebalo odbiti iznos koji bi Grad trebao dati ako bi dijete bilo u vrtiću, a zatim bi od većine korisnika te mjere, od većine iznosa trebalo odbiti onoliko koliko će Grad morati isplatiti u vidu nekakvih socijalnih davanja s obzirom na politiku Grada. Dakle, taj iznos nije realan u smislu izdataka za Grad čime se stvara umjetna podjela na one koji taj iznos primaju i namjerno se radi animozitet", naglasila je naša sugovornica i dodala:

"Dakle, oni su vama 'ukrali' vrtiće. I zbog toga ljudi stvaraju krivu sliku i misle: Mogli smo imati vrtiće da vi niste dobivali novac da, kako oni kažu, pijete kavu i čuvate djecu. Namjerno je kreiran taj animozitet, a ponavljam nije iznos toliki".

"Nije (Milan) Bandić bio blesav.  On bi svejedno morao dati novac za vrtić toj djeci, a znamo da vrtića nema, niti se mogu tako brzo izgraditi. Nadalje, jednom dijelu tih obitelji morao bi dati iznos i za socijalna davanja (s obzirom na broj djece, uvjete...). Tako da je na kraju pitanje koliko bi zapravo novca nama ostalo? Nameće se i pitanje je li lakše dati određeni iznos novca i imati socijalni mir te ne graditi nove vrtiće dok to ne bude moguće ili skinuti tu mjeru navući bijes, a ostaviti hrpu građana na cesti?", upitala je Selak Raspudić.

Zagreb - europski grad prijatelj velikih obitelji

Grad Zagreb jedan je od gradova koji su uključeni u mrežu Europskih gradova prijatelja velikih obitelji (engl. European Network of Family Friendly Municipalities). Riječ je o inicijativi Europske konfederacije velikih obitelji (ELFAC) koja na europskoj razini promovira one gradove koji posebno podupiru i konkretnim mjerama osnažuju obitelji. Upravo je udruga 'Obitelji 3plus' nominirala Grad Zagreb za primanje u ovu Europsku mrežu gradova, želeći dati priznanje za izvrsne obiteljske i demografske politike Grada Zagreba koji kontinuirano prepoznaje važnu ulogu obitelji u društvu, a posebno obitelji s više djece.

Ivan Malbašić, predsjednik Udruge 'Obitelji 3plus' istaknuo je da koliko je on upoznat mjere roditelj odgojitelj nema u drugim zemljama Europske unije.

"Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je nema, ali ja nisam informiran" o tome rekao je.

"To govorim zato što kada je Grad Zagreb dobio certifikat za ulazak u mrežu Europskih gradova prijatelja obitelji  u Bruxellesu prije otprilike dvije godine tada su zapravo predstavnici Grada  Zagreba upravo predstavili tu mjeru predstavnicima drugih zemalja kao konkretnu mjeru te su detaljno prezentirali funkcioniranje iste, pri čemu su predstavnici drugih zemalja, bilo iz udruga ili ministarstava koja se bave obiteljskom tematikom pozitivno reagirali na ovu mjeru.

Tada su se čak druge zemlje dodatno raspitivale kako bi se i kod njih pokušalo uvesti nešto na tom tragu. Dakle, ta mjera je bila jako pohvaljena i prihvaćena tada, međutim koliko je u međuvremenu došlo do razvijanja nekog oblika spomenute mjere u drugoj zemlji, za to nisam siguran", rekao je Malbašić za Direktno.