suđenje udbi

Nakon svjedočenja Vukojevića slijedi druga optužnica protiv Perkovića?

Autor

Direktno.hr

Nastavljeno je suđenje bivšim obavještajcima - Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, osumnjičenima za ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića. Svoje svjedočenje nastavio je Vice Vukojević, koji je, između ostalog, rekao da su mu bivši udbaši poslali četiri dokumenta koja kompromitiraju Perkovića. Radi se o izvješću pokušaja ubojstva Stipe Bilandžića.
28.04.2015. u 19:38
Ispiši članak

Po pisanju nekih medija, već se ranije, u vrijeme istrage zbog ubojstva Stjepana Đurekovića, najavljivalo da bi njemački istražitelji mogli proširiti istragu i na pokušaj ubojstva Stipe Bilandžića i Frane Gorete, a za koje postoje nepobitni dokazi. Današnje svjedočenje Vice Vukojevića upravo potvrđuje tu tezu.

Već je ranije Vukojević javno tvrdio da se Perkovića sumnjiči i za pokušaj ubojstva Stjepana Bilandžića i Franje Gorete. Njemačka služba ga je, kazao je, zbog toga imala dva puta, ali izvukao se 1977. godine kada im je predao svog nadređenog - Iliju Svilara. "Što im je još rekao, ne znam, možda je bilo dovoljno to što im je predao šefa. Ali nije bilo dovoljno da ga ostave na miru nakon ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. godine", rekao je ranije Vukojević.

Danas je, pak, odvjetnik Anto Nobilo pitao Vukojevića za ručak u Gračanki s Jerkom Vukasom i Mišom Deverićem i je li tada dobio dosje ili više njih.

"Po Deveriću mi je Franjo Vugrinec poslao četiri dokumenta koja kompromitiraju Perkovića, a ne dosjea. Radi se o izvješću pokušaja ubojstva Bilandžića. Ta četiri dokumenta nisu bili u arhivi, nego u trezoru šefa službe", rekao je danas Vukojević i time posvjedočio o svojevrsnom paradoksu, jer Mišo Deverić je, prema ovom svjedočenju, predao ključne dokumente protiv Perkovića, kojemu je bio zamjenik.

Ročište počelo pitanjima o Vukušiću

Današnje ročište na kojem je treći dan svjedočio Vice Vukojević počelo je pitanjem suca Manfreda Daustera, kako je došlo do suradnje s Božom Vukušićem.

"Vukušić je živio i inozemstvu, zamolio samo Jerka Vukasa da ga primi u službu i tako je počeo naš suradnički odnos. Naša suradnja je trajala od ljeta 1991. do mog odlaska iz Sabora 1999. kad ta suradnja formalno prestaje. Kroz Počasni bleiburški vod naša suradnja traje i dan danas", kazao je Vukojević.

Suca Daustera je zanimalo kako je izvješće Komisije za utvrđivanje žrtava rata i poraća primljeno u Saboru.

"Kritika ili negiranja navedenog nije bilo. Jedino se Slavko Goldstein 1999. godine žalio da židovske žrtve nisu utvrđene. Rečeno mu je da su te žrtve već do sada utvrđene i da popis ima židovska zajednica. Goldstein je rekao da će im dostaviti to izvješće, ali to nikad nije učinio", rekao je Vukojević.

"Novinari i druga javna glasila me tada optužuju za negiranje židovskih žrtava u Drugom svjetskom ratu, ali ja sam bio zadužen za utvrđivanje žrtava stradalih Hrvata", objasnio je Vukojević i dodao da je Komisija tražila lustraciju i da se prizna genocid nad Hrvatima koji je proveo Tito, za što su dokaz tisuće jama s ubijenim Hrvatima.

"Dolaskom neokomunističke vlasti 2000. godine, Komisija je ukinuta na zahtjev Đurđe Adlešić. Rečeno je da će rad komisije preuzeti neki Institut", objasnio je svjedok.

U izvješću se navodi 262 tisuće imena, utvrđeni broj žrtava je 70 tisuća, a sudac Dauster pitao je je li se nešto pokrenulo i je li hrvatsko pravosuđe reagiralo na to, jer tada još jako puno slučajeva nije bilo u zastari.

"Naš prvi utjecaj je bio kada je dr. Tuđman smijenio Perkovića s mjesta pomoćnika ministra", objasnio je Vukojević.

Izvješće su imali Šušak, Jarnjak, Šarinić, Herceg, Granić i Olujić, ali nitko ništa nije poduzeo jer je cijelo hrvatsko pravosuđe bilo u rukama komunističke vlasti. To je bilo četiri godine nakon uspostave hrvatske države i nije bilo suca koji se mogao za afirmirati za to vrijeme", rekao je Vukojević te naveo primjer Istočne Njemačke i kako su oni riješili taj problem, gdje su suci iz doba komunizma razriješeni ili stavljani na kušnju.

Vice Vukojević naveo je dalje da je Bože Vukušić imao ovlasti Komisije da može voditi razgovore sa svim ljudima koji su bili u interesu Komisije, tako je došlo i do toga da Ivan Lasić bude ispitan. On osobno nije bio nazočan, samo je bio izvješten od Vukušića.

Vukojević je dodao i kako su mu Ivica Jurić i Josip Perković dali lažne informacije o istrazi ubojstva Brune Bušića.

Svjedočio je kako je istraživao Udbina ubojstva hrvatskih političkih emigranata u inozemstvu, a nekoliko je puta je sucima naglasio kako je naloge za istraživanje toga djela povijesti davao Miroslav Tuđman.

Također, Vukojević od Franje Vugrinca ima saznanja da je likvidaciju Stjepana Đurekovića zatražio Mika Špiljak, koji je preko Mustača naredio da se on likvidira. Mustač je vjerojatno informirao Pavla Gažija, a Stanko Čolak je napravio raspored poslova i pozvao Perkovića da mu donese ključ od tiskare gdje je Đureković ubijen. Kada je akcija krenula, papiri iz akcije Brk na sređivanje su dani Goranu Ljubičiću.

Državni odvjetnik Weiss je pitao što je Đureković radio u Ini, a što Vanja Špiljak.

"U to vrijeme smo Inu zvali "Petar Fleković i sinovi" jer uz njega su bili direktori sinovi narodnih heroja! Štrok, Ujević, Špiljak, Broz", naveo je Vukojević i objasnio da su Šipljak i Đureković bili direktori u Ini.

Nobila je zanimalo po kojim kriterijima je Komisija nekoga saslušavala i zašto nije saslušala nikoga iz vrha politike.

"Nije bilo pravila po kojima se nekoga saslušavalo a osobe iz vrha politike ako su imale neke informacije su upućivane na policiju da daju izjave", rekao je Vukojević i dodao da su on i Jerko Vukas bili jedini koji nisu bili u bivšem sistemu, te da je Vugrinec rado s njima razgovarao.

"U akciji Labrador gdje je mene trebao ubiti Mražibrada iz Knina, Franjo Vugrinec odigrao veliku ulogu u rasvjetljavanju situacije. Šef cijele akcije bio je Ivan Sabolović", istaknuo je Vukojević.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat pitala je je li Bruno Bušić prijeratna ili poslijeratna žrtva.

"Poslijeratna! Kakve veze on ima s Drugim svjetskim ratom? Poslijeratne žrtve u Hrvatskoj su dugo poslije rata trajale. Traju još i danas", zaključio je Vukojević.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.