OSTAVIO I KNJIGU POZNATOG UDBAŠA

Nakon premijere Malićeve Partije stiglo pismo: 'Neće vam proći dok je partizanskih sinova'

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Neovisni novinar i redatelj dokumentarnog filma "Partija" Gordan Malić, koji će svoju premijeru na javnoj hrvatskoj televiziji doživjeti u četvrtak, na društvenim se mrežama osvrnuo na događaj koji se dogodio u Zagrebu.

02.10.2024. u 13:09
Ispiši članak

"U ponedjeljak ujutro na porti Školske knjige u Masarykovoj, nepoznati muškarac s kapuljačom na glavi, ostavio je poruku za izdavača i vlasnika Antu Žužula. U njoj stoji: 'Na Bleiburgu je bilo 99 posto onih koji su imali putra na glavi. Trebalo ih je sve poslati u Sibir, Staljinu na poklon kao radnu snagu. Nije prvi put da izokrećete povijest... Znajte da vam ovakve laži neće proći dok god ima sinova i unuka partizanskih boraca'", navodi Malić sadržaj poruke.

"Žužulova Školska knjiga prepoznatljiva je po izdanjima nacionalno-identitetskog sadržaja ili kritičkim osvrtima na socijalističku Jugoslaviju. ŠK uskoro tiska i veliko istraživanje o Bleiburskim događajima, a prije nekoliko dana u Velikoj dvorani imala je premijeru moje tv-serije 'Partija'. Osim pisma, posjetitelj je na porti Školske knjige ostavio knjigu našeg priznatog udbaša Miše Deverića 'Hrvatska u logorima", dodao je.

"Na snimci je anonimni intruder, unuk ili sin nekog udbaša, odjeven kao Velja Nevolja", iskomentirao je Malić uz video na kojem se zaista vidi kako ulazi nepoznata osoba s kapuljačom na glavi te nešto ostavlja na porti.

FOTO: Screenshot

Ubojstvo Zagajskog

Cijeli ovaj incident dogodio se dva dana nakon Malićeve promocije dokumentarne serije prošli tjedan, potvrdio nam je redatelj, ali identitet osobe koja je ušla u prostorije Školske knjige nije poznat, pa je moguće da je riječ i o unajmljenom dostavljaču. Kada je riječ o knjizi koju je dotični ostavio u Školskoj knjizi, riječ je o djelu "Hrvatska u logorima", Miše Deverića, jednog od kapitalaca zagrebačke Udb-e.

Deverić je kao šef odjela za borbu protiv hrvatske emigracije u zagrebačkoj Udb-i bio neposredno zadužen za praćenje Đure Zagajskoj i jedan je od glavnoosumnjičenih za njegovo ubojstvo, a prema zadnje dostupnim informacijama, Njemačka je intenzivirala istragu o njegovom ubojstvu. Đuro Zagajski je rođen 1939. u Zagrebu, a u srpnju 1967. emigrirao je u Njemačku gdje se je politički aktivirao i dobio politički azil. Centar SDS Zagreb je 22. siječnja 1982. nad njim zaveo "Operativnu obradu" (00), koju je predložio Zdravko Mustač, tadašnji načelnik Centra SDS Zagreb, a suglasan je bio Josip Perković, načelnik II. odjela Centrale SDS SRH, dok ju je odobrio Vinko Bilić, načelnik SDS SRH.

Obradu su provodili Mišo Deverić i Milan Munjas, djelatnici II. odjela Centra SDS Zagreb. Zagajski je ubijen u noći od subote na nedjelju, 26. na 27. ožujka 1983. Njegovo mrtvo tijelo pronađeno je u jutarnjim satima na otvorenom polju u münchenskom parku Vrt fazana.Mustač i Markač su u kolovozu 2016. na sudu u Münchenu proglašeni krivima i osuđeni na doživotne zatvore zbog pomaganja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983.

Serija o komunističkom pokretu

"Mi još uvijek ne znamo što se događalo, to je zanimljivo. Cijela jedna epizoda posvećena je tome zašto mi ni danas ne znamo za neka otkrića koja su jako važna kada su u pitanju jugoslavenski komunisti i komunistički pokret pa i partizanski pokret koji su vodili komunisti", rekao je autor serije prošli tjedan na premijeri "Partije".

Riječ je, podsjetimo, o seriji koja u pet dijelova prikazuje Komunističku partiju Jugoslavije kroz dva svjetska rata, hladnoratovski period, pad komunizma i raspad SFRJ-a. Dokumentarna serija prati put jugoslavenskih i hrvatskih komunista od kominternovskih dana, frakcijskih sukoba, terorističke borbe i revolucije te konačnog osvajanja vlasti u poslijeratnom teroru nezabilježenom na području Europe.

Partija će se obračunati s kolektivnom amnezijom: Od novog Malićevog filma strepi ljevica

"Partija" otkriva i mnoge nepoznate tajne partizanskog pokreta i odgovara na pitanje zbog čega se komunistički arhivi u 21. stoljeću ponovno zatvaraju. Serija analizira i fenomene jugonostalgije i kolektivne amnezije vezane uz razdoblje SFRJ, a o svemu tome govore povjesničari, publicisti i policijski istražitelji iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.