SEIZMOLOŠKA SLUŽBA PRI GEOFIZIČKOM ODSJEKU PMF

NAKON POTRESA U JADRANU Dr. sc. Mustać: 'Ne možemo reći hoće li i koliko utjecati na seizmičku aktivnost u tom području'

Autor

Andrea Latinović

Proteklih je nekoliko dana na području Jadranskoga mora zabilježen niz potresa, s najsnažnijim udarom od 4,2 Richtera. Profesor Ante Mihanović s Građevinskog fakulteta u Splitu za HRT je izjavio da da Sredozemljem prolazi sudar afričke i indoeuropske tektonske ploče.

01.04.2021. u 07:23
Ispiši članak

''Sredozemljem prolazi sudar afričke i indo-europske tektonske ploče. Sve što se događa je u okviru nama poznatog, sam jadranski dio nije toliko potresno ugrožen i podaci govore da tamo u biti nema jakih potresa, osim na dvije lokacije, zona Palagruže i zona Jabuke'', istaknuo je prof. emer. Ante Mihanović, s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

No, s obzirom da su ovi događaji izazvali ponovno uznemirenost među stanovništvom, posebice južne Hrvatske, gdje su se potresi iz Jadranskoga mora dobro osjetili, kontaktirali smo Seizmološku službu Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je na čelu ravnateljica, ugledna seizmologinja, mr. sc. Ines Ivančić

Foto: Ines Ivančić/Screenshot

 

Zanimalo nas je sljedeće:

Kolika je mogućnost daljnjih potresa na tom dijelu Hrvatske?

Mogu li oni dodatno uzrokovati jaču trusnu aktivnost na području Dalmacije, kao i juga Hrvatske?

Koliko uopće takvi potresi mogu imati razorno djelovanje i što se zapravo zbiva u samom morskom i podmorskom dijelu Jadrana?

''Potresi u Jadranskom moru nisu rijetkost. Događaju se zbog gibanja Jadranske mikroploče prema sjeveru i istodobnoj rotaciji u smjeru obrnutom od kazaljke na satu oko točke u zapadnim Alpama brzinom od 0.5 do 4.5 mm/god. Seizmička aktivnost na području Jadranskog mora proteklih desetljeća usporediva je sa seizmičkom aktivnosti u obalnim područjima. Najviše potresa događa se u središnjem Jadranu, približno između linija Ancona-Zadar i Gargano-Dubrovnik.

Godine 1986. dogodila se serija potresa oko 50 km zapadno od trenutno aktivnog područja, a najjači potres u toj seriji dogodio se 11. siječnja 1986. godine i bio je magnitude 5.0. Dvije godine kasnije dogodila se nova serija potresa oko 50 km jugoistočno od sadašnje serije potresa, na liniji Gargano-Dubrovnik. Započela je potresom magnitude 4.1 na dan 20. ožujka 1988., a kulminirala 26. travnja 1988. potresom magnitude 5.3.

U ovom području najjači potres se dogodio 27. svibnja 1938. godine i imao je magnitudu 5.6. To je ujedno deveti najjači potres koji se dogodio u Jadranu sjeverno od linije Gargano-Dubrovnik.

Snažniji od njega bili su potres magnitude 5.7 koji se dogodio 30. studenog 1934. na liniji Ancona-Zadar, potres magnitude 5.8 koji se dogodio 15. kolovoza 1956. oko 25 km sjeverozapadno od Visa, dva potresa magnitude 5.8 kod Riminija 17. svibnja i 16. kolovoza 1916., potresi magnitude 5.9 kod Ancone 30. listopada 1930., kod Jabuke 29. ožujka 2003. i u podmorju kod Makarske 7. siječnja 1962. godine.

Najjači potres u Jadranskom moru sjeverno od linije Gargano-Dubrovnik dogodio se 11. siječnja 1962. u podmorju kod Makarske, a magnituda mu je iznosila 6.1'', detaljno za Direktno govori dr.sc. Marija Mustać iz Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. 

Foto:  Marija Mustać/Twitter

Bilo je tsunamija, ali slaboga intenziteta

Dr. Mustać nastavlja dalje objašnjavati:

''Plitki podmorski potresi velike magnitude mogu izazvati tsunami. U Jadranu je od 16. stoljeća do naših dana opaženo dvadesetak tsunamija jačine dva do pet stupnjeva Sieberg-Ambraseyseve ljestvice (od šest stupnjeva). Potresi mogu izazvati i drugu vrstu valova, longitudinalne valove koji ojačaju uslijed višestruke refleksije na površini i na dnu mora, morske udare ili maremoto (engl. seaquakes).

Nakon dva gore navedena potresa kod Makarske opaženi su morski udari, a nakon velikog Makarskog potresa 11. siječnja 1962., na mareografskoj postaji u Splitu detektiran je mali tsunami, raspona morske razine od oko sedam centimetara'', objašnjava dr. Mustać.

Više o gibanjima u moru nakon makarskih potresa može se pročitati opširno OVDJE.

Imamo li ipak razloga za strah i kako će utjecati jadranski potresi na Dalmaciju?

''Potresi u Jadranskom moru mogu malo utjecati na promjenu napetosti u stijenama u Dalmaciji, ali ne možemo reći hoće li i koliko utjecati na seizmičku aktivnost u tom području.

U proteklih 113 godina, otkako se potresi bilježe u Hrvatskoj, dogodilo se 26 potresa magnitude veće, ili jednake 5 u Hrvatskom primorju te obalnom području Dalmacije i Hercegovini'', zaključuje dr. sc. Marija Mustać za Direktno.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.