POLITIČKI DILETANTIZAM

Nakon posljednjih skandaloznih reakcija, treba li se Bosna i Hercegovina ispričati Hrvatskoj?

Autor

Josip Senjak

Napeti odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kulminirali su u utorak navečer, a sve zbog obične površnosti. Na navodnu izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović reagirao je državni vrh susjedne nam zemlje, uključili su se i tamošnji mediji, brzo se uhvatio i dio naših političara i medija, a onda šok – izvorni članak bio je ‘nategnut’, naši mediji priznali su pogrešku, ali ne i bosanskohercegovački političari.

31.07.2019. u 16:12
Ispiši članak

S obzirom da je jedna zemlja susjednu optužila za fašizam, postavlja se pitanje treba li se Bosna i Hercegovina ispričati Hrvatskoj i samoj predsjednici, što god mislili o Kolindi Grabar-Kitarović?

Sve je krenulo člankom novinarke Jerusalem Posta Greer Fay Cashman prema kojoj je Kolinda Grabar-Kitarović na sastanku s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom navodno rekla da je BiH "vrlo nestabilna i da su je u određenom pogledu preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama te da je BiH pod kontrolom militantnog islama".

Sarajevski mediji uskoro su prenijeli članak - i očekivano, lavina je krenula. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da je Grabar-Kitarović ta koja je nestabilna, a bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović ocijenio je kako je to dokaz da Hrvatska vodi "fašističku politiku" prema BiH, a u reakcijama nije izostao ni njegov gazda iz SDA Bakir Izetbegović. Komšić je čak pozvao i veleposlanika Hrvatske Ivana Sabolića na hitan sastanak. Sarajevski mediji brzo su krenuli u analize, pojavili su se sugovornici i izjave u kojima se proziva službena politika Zagreba, zvali su i Stjepana Mesića, na društvenim mrežama oglasili su se Jadranka Kosor i Ivica Puljak… Ksenofobni i seksistički komentari ispod članaka kategorija su za sebe. I sve to na temelju ‘rekla-kazala’ teksta. Nestvarno.

Grabar-Kitarović ubrzo je demantirala da je tako nešto rekla.

"Ne znam kako je došlo do te izjave jer nisam razgovarala niti s jednim novinarom, nisam dala niti jednu izjavu osim onih koje sam dala na dvije konferencije za novinare. To su komentari na komentare jedne novinarke. Ponavljam, ja to nisam rekla”, izjavila je u srijedu, ali nije ostala dužna službenim reakcijama Sarajeva: "Žestoke reakcije koje uspoređuju s fašističkom državom u potpunosti odbacujem. To je 'nonsense'. Upravo je suprotno. U posljednje vrijeme vidimo da Bosna i Hercegovina pokreće niz koraka prema Hrvatskoj koji su agresivni. Od optužbi za nelegalan rad naših tajnih službi do prijetnje pravosudnim tijelima kada je riječ o Pelješkom mostu. Mi bismo trebali razgovarati o suradnji i zajedničkim problemima koji se pojavljuju. S druge strane, Hrvatska je tu i ostaje otvorena pomoći bilo kojoj susjednoj državi da postane članicom Europske unije".

Diplomatski - u ništa

Inače, u međudržavnim odnosima vrlo je neuobičajeno reagirati na neprovjerene napise medija. Standardna procedura je da svaka država najprije pošalje svog veleposlanika u državi primateljici da provjeri navode, pa bi onda reagirala na odgovarajući način. Dakako, da je predsjednica tako nešto izjavila pred kamerama i da uistinu nema dvojbe da je tako nešto rekla, reakcije bismo razumjeli, ali ovo je graničilo s političkim diletantizmom.

Ovakva tvrdnja dobila je i potvrdu nakon što se javila novinarka koja je pisala izvorni članak. Prvo je za bh. medije, a onda i hrvatske, demantirala samu sebe i rekla kako je sporni dio njezina zapravo interpretacija onoga što je rekla Grabar-Kitarović.

"Kada sam napisala da je BiH pod kontrolom militantnog islama nisam mislila na BiH kao državu u cjelini, već na pojedine elemente (društva)..., to nije velika priča", kazala je novinarka Cashman. Ostala je pri svojoj tvrdnji da je hrvatska predsjednica govorila o BiH u tom kontekstu jer joj je tako preneseno, ne ulazeći u detalje.

Ipak, nije htjela izaći pred kamere hrvatskih televizijskih kuća koje se zbog posjeta Grabar-Kitarović Izraelu nalaze u toj zemlji te nije bila voljna više o tome razgovarati.

"U mojim bilješkama u vezi sa sastankom stoji to što sam i objavila. Ona jest spomenula i Iran u jednoj rečenici i vezala ga za migrante. Rekla je da se Iranci kriju među migrantima, da su migranti ponajmanje iz Sirije ili Afganistana, da ih ima iz Afrike te iz drugih dijelova Azije", kazala je novinarka "Jerusalem Posta", ali je istodobno zapravo opovrgnula najsporniji dio sadržaja njezina teksta koji govori o tome da je BiH država kojom upravlja "militantni islam".

"Navela je (hrvatska predsjednica) i da među njima (migrantima) ima militanata i da oni predstavljaju problem. Nije povezivala vlasti BiH s militantima i Iranom, već s migrantima ", tumačenje je koje je za Avaz ponudila Cashman.

Jerusalem Post u međuvremenu je uklonio sporni dio iz članka u svom online izdanju.

Nije prvi put

To nije prvi put da je Hrvatska politička meta Bosni i Hercegovini. Krenulo je s napadima uz navodno djelovanje hrvatskih obavještajaca u BiH, kada je, slično kao i sada, zbog jednog članka i izjave ministra sigurnosti Dragana Mektića, reagirao politički vrh BiH, ali u nešto blažem tonu. Zatim je uslijedila najava tužbe zbog gradnje Pelješkog mosta, odnosno definiranja granice, a posljednjih dana jake su reakcije moguće odluke Hrvatske o odlaganju nuklearnog otpada iz NE Krško na Trgovskoj gori, tik uz granicu s BiH. Pri tome su naravno zaboravili na učinak koji je za zdravlje Slavonaca imala Rafinerija Brod, koja je prekinula proizvodnju 9. siječnja ove godine.

Nakon svega, ostaje pitanje - kako dalje? Nijedna strana ne pokazuje previše zanimanja za razgovor, a teško da će šteta nakon ovog skandala biti sanirana. Postavlja se pitanje – treba li se službena Bosna i Hercegovina, kao i svi koji su sudjelovali u ovoj hajci bez pokrića, a  sve zbog neprovjerenih navoda, ispričati Hrvatskoj?

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.