SVIJET JE PRED NAJVEĆIM SIGURNOSNIM IZAZOVOM

NAKON NEMIRA U ITALIJI 'Zaboravljamo podrijetlo virusa; sigurno ćemo se suočiti s valom nasilja širom Europe'

Autor

Andrea Latinović

Talijanske gradove u ponedjeljak uvečer žestoko su zatresli prosvjedi protiv najnovijih mjera talijanske vlade usmjerenih na zaustavljanje trenda eksponencijalnog povećanja broja zaraženih u borbi protiv korona virusa. Stotine prosvjednika u Torinu, Milanu i drugim talijanskim gradovima iskazalo je svoj nagomilani bijes potaknuti mjerama ograničenja zbog kojih su restorani i kafići morali rano zatvoriti, a kina, teretane i druga zabavna mjesta nisu ni radila...

27.10.2020. u 18:31
Ispiši članak

Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala prosvjednike na Piazza del Castello. Na tom istom trgu, nekoliko sati ranije, oko 300 taksija mirno se poredalo u urednim redovima kako bi skrenulo pažnju na svoje silne ekonomske gubitke zbog pada turizma.

U nasilju u Torinu sudjelovali su i "ultrasi", nasilni nogometnih navijači, objavila je novinska agencija LaPresse. 

U poslovnom središtu Milanu, policija je suzavcem rastjerala prosvjednike koji su bacali i ''Molotovljeve koktele''.

Nedavno smo svjedočili i žestokim prosvjedima u miroljubivom Pragu, kada su prosvjednici izišli na ulice, nezadovoljni pooštravanjem mjera (Češka ima najveći rast novooboljelih, a rekorde obara i susjedna Poljska), a već ranije održani su brojni prosvjedi nezadovoljstva u Njemačkoj, ali i SAD-u, Australiji te u susjednoj Srbiji..

Ovi najnoviji, u Italiji, državi koja je među najviše pogođenima pandemijom, izazvali su nelagodne osjećaje, samo promatranjem fotografija koje prikazuju brutalne okršaje prosvjednika i policije, korištenje pirotehničkih sredstava, suzavaca, ljudi prekrivenih lica koji se tuku s pripadnicima reda, jednako pogođenih ovom neviđenom katastrofom.

I pritom, mračne fotografije sukoba iz pitoreskne Italije, mega-gradova Milana i Torina, otvorile su logično pitanje: možemo li takav scenarij uskoro očekivati i na ulicama drugih europskih metropola, možda čak i u Hrvatskoj?

O ovoj smo, u biti, neugodnoj temi, ali i o strahovima s kojima se svi suočavamo, razgovarali s dr. Jadrankom Polović, politologinjom i profesoricom geopolitike na Sveučilištu Libertas u Zagrebu i predsjednicom Hrvatske udruge za međunarodne studije.

Ovo nije samo zdravstvena kriza...

''Covid-19 suočio nas je s globalnim izazovom bez presedana, koji pored ekonomske krize proizvodi vrlo snažne političke i sigurnosne turbulencije unutar država članica Europske unije, ali i  globalno. Upravo stoga riječ je o sveobuhvatnoj sigurnosnoj krizi, nikako tek zdravstvenoj, kako je predstavljena u javnosti. Naime, 450 mrtvih u Hrvatskoj, čak i nešto više od milijun mrtvih u svijetu, ne bi trebali biti zdravstveni izazov, međutim, ugroza bolničkog i cjelokupnog zdravstvenog sustava jest prvorazredna sigurnosna prijetnja s kojom se ne mogu nositi isključivo zdravstveni djelatnici.

Naime, javnozdravstvene krize se u političkim znanostima kao i sigurnosnim studijama shvaćaju kao političke i sigurnosne ugroze, time i prioritetna, odnosno sekuritizirana pitanja čije rješavanje zahtijeva legitimno korištenje izvanrednih sredstava, odnosno suspenziju zakonskih ograničenja i demokracije u ime sigurnosti.

Globalno, pod utjecajem pandemije, međunarodni su odnosi obilježeni novom dimenzijom nepovjerenja i natjecanja velikih sila, stoga u ovom trenutku Covid-19 testira sve elemente zapadnog liderstva - globalnu ekonomiju, time i globalizaciju, krizni menadžment vlada, kao i međunarodnih organizacija, osobito savezničke odnose unutar Europske unije te NATO pakta'', objašnjava profesorica Polović za Direktno.

Osvrćući se na prizore velikih nereda u Italiji, koji su ''planuli'' u ponedjeljak, 26. listopada, navečer, kaže sljedeće:

''Nasilje u Italiji koja je u proljeće nametnula jednu od najtežih blokada u prvom valu zaraze, kao i u Njemačkoj, ili Velikoj Britaniji, zasigurno će odjeknuti širom Europe, u kojoj vlade upravo uvode vrlo zahtjevne mjere, iako su građani iscrpljeni i frustrirani općim stanjem u društvu te im one dodatno pogoršavaju položaj.

Odluke o potpunom uvođenju policijskog sata ili 'zaključavanju' svjetske ekonomije diskutabilne su, jer su već unazad nekoliko mjeseci pokrenule nezaustavljivu spiralu masovne nezaposlenosti, bankrota i ekstremnog siromaštva. Istovremeno, tehnološke i farmaceutske kompanije bilježe nemjerljive prihode, dakle, riječ je o globalnoj prilagodbi, ili kako ga zovu - 'globalnom resetu', u kojemu je mehanizam za pokretanje siromaštva i ekonomskog kolapsa bitno drugačiji i sve sofisticiraniji.

Brojni aspekti javno-zdravstvene i sigurnosne krize Covid-19, za veliki dio javnosti jesu iznimno proturječni, iako ih akademski i medijski diskurs smatra opskurnim te ih pozicionira u prostoru tzv. 'teorija zavjere'. Ipak, u situaciji kolektivne ugroze i neizvjesnosti, kao i suspendiranih načela demokracije, ova problematizirana pitanja koja imaju snažan utjecaj na stavove javnosti, svakako zahtijevaju odgovore. Pristup koji negira raspravu produbljuje društveni rascjep između vlade i građana te povećava nepovjerenje prema znanstvenim ekspertizama i medijskim izvještajima'', govori prof. Polović.

Svakodnevne su informacije proturječne, građani zbunjeni

Ističe svoj stav, jer situaciju smatra vrlo ozbiljnom, ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj.

''Smatram da bi trebalo pokrenuti argumentiranu društvenu raspravu kako bi se obnovilo povjerenje građana u institucije sustava. Znanost u kontekstu Covid-19 krize ima status religije, međutim, važno je sjetiti se da je tijekom proteklog stoljeća čovječanstvo svjedočilo strahovitoj zlouporabi znanstvenih spoznaja i dostignuća te da su napredni tehnološki alati pretvoreni u oružja za masovno uništenje. Naime, znanstvene spoznaje, time i svakodnevne informacije kojima raspolažemo u slučaju Covid-19 jesu vrlo proturječne, statistički podaci upitni su, kao i vjerodostojnost PCR testova, a brojke, kao i pitanja koje navodi akademik Miroslav Radman, zaista jesu za raspravu.

Od početka krize Covid-19, u siječnju 2020., dalekosežne odluke koje su donijele SZO i nacionalne vlade utemeljene su na procjenama i statistici te su često bile podložne pogreškama. Testovi zapravo ne otkrivaju, niti identificiraju virus. Štoviše, brojkama se često manipulira kako bi se opravdale političke odluke. Sada se testiraju milijuni ljudi, što doprinosi povećanju broja takozvanih 'potvrđenih' Covid pozitivnih slučajeva širom svijeta. Zatim se ti podaci pažljivo obrađuju, a na osnovu njih vlade donose i opravdavaju ove, u normalnim prilikama 'totalitarne mjere'.

Bolnice, primjerice, oskudijevaju u lijekovima i osnovnim potrepštinama, a trošimo nevjerojatna sredstva na testiranje, nepouzdane testove...''.

Laboratorijski eksperimenti - ratni agensi

No, profesorica Jadranka Polović podsjeća i na nešto strahovito važno:

''S druge strane, u potpunosti su zaboravljene rasprave o podrijetlu virusa. Nažalost, izostavljamo mogućnost epidemije hibridnih virusa - ne samo Covid-19, već i mogućih novih u budućnosti - što otvara pitanja: nalazimo li se usred biološkoga rata? Ako postoji ta mogućnost, to znači da bi trebale biti primijenjene potpuno druge strategije u borbi protiv Covid-19. Naime, svima je poznato da se suvremena znanost sve više oslanja na genetski inženjering, u kojemu se laboratorijski eksperimentira s virusima i bakterijama, kojima se mogu dati svojstva bioloških ratnih agensa, budući da postaju znatno opasniji, zarazniji, samim time i smrtonosniji od postojećih.

Iako su ovi eksperimenti od ogromnog značaja za daljnji razvoj i napredak u medicini, njihova zlouporaba predstavlja prvorazredni sigurnosni izazov. Naime, riječ je o prilično jednostavnim procedurama manipulacije, uz 'blagodat' tajne uporabe. Kao u špijunskim trakavicama, ili hollywoodskim proročanskim produkcijama...''. 

Prof. Polović javno upozorava, ali i apelira na zdravi razum svih nas:

''Unatoč tome što su biološka oružja zabranjena međunarodnim konvencijama, patogeni virusi i bakterije, osobito oni visokog prioriteta, predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost, budući da se mogu lako širiti ili prenositi s osobe na osobu te rezultirati visokom stopom smrtnosti. Uz naglašenu paniku i strah, ona imaju potencijal izazivanja ekonomskih i socijalnih poremećaja, a njihovo nekontrolirano širenje često zahtijeva i uvođenje izvanrednih javno-zdravstvenih mjera.

U epidemiji medijske histerije i uvođenja drastičnih mjera koje ograničavaju normalan život i rad, dakle, ljudsku egzistenciju, sigurno ćemo se suočiti s valom nasilja širom Europe, moguće i u Hrvatskoj''.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.