TEŠKI DANI ZA HNS

Nakon 30 godina ova bi stranka mogla nestati s političke scene

Autor

iz

Istraživanje preferencija birača koje je u srijedu objavio HRT pokazalo je da bi jedna od stranaka s dugim stažem u Hrvatskom sabor uskoro riječi parlamentarna mogla dodati prefiks izvan.

26.06.2020. u 07:12
Ispiši članak

Riječ je o Hrvatskoj narodnoj stranci - liberalnim demokratima. Stranka koja je bila dio Koalicije narodnog sporazuma na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a u kojoj su bile istaknute ličnosti poput Savke Dabčević-Kučar, Mike Tripala, Vlade Gotovca i Dražena Budiše, mogla bi nakon 5. srpnja gotovo nestati s političke scene.

Ako se to dogodi vjerojatno će to moći zahvaliti suradnji s HDZ-om nakon što je Andrej Plenković smijenio Mostove ministre i izbacio manjinskog partnera iz Vlade. Prethodnih nekoliko izbornih ciklusa išli su u koaliciji sa SDP-om i partnerima s ljevice, a ove godine na izbore prvi put izlaze samostalno. Adute su bacili na dvije izborne jedinice u kojima su imali veliku i stabilnu biračku bazu. Riječ je o trećoj i četvrtoj izbornoj jedinici.

Posavec, Reformisti i GLAS raskolili HNS-ovu biračku bazu na sjeveru

Treća jedinica obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, a u njoj prema istraživanju HRejting izborni prag prelaze samo dvije političke opcije. Prva je Restart koalicija, okupljena oko SDP-a i međimurskog župana, bivšeg HNS-ovca, Matije Posavca te GLAS-a, s 41,8 posto, a drugi HDZ s 22,4 posto. Izbornom pragu blizu je Domovinski pokret Miroslava Škore s 4,7 posto, a po 3,9 posto u istraživanju osvajaju HNS i Reformisti bivšeg HNS-ovca Radimira Čačića.

Dvanaest fiksnih mandata dijele Restart i HDZ. Koalicija okupljena oko SDP-a dobiva osam, a HDZ četiri sigurna mandata.  Za preostala dva mandata bori se pet lista, od čega su tri ispod izbornog praga, ali su mu Restart i Domovinski pokret bliže nego HDZ, HNS i Reformisti.

U trećoj izbornoj jedinici HNS je na prvom mjestu postavio predsjednika stranke Predraga Štromara, a od istaknutih pojedinaca na pretposljednjem mjestu je dosadašnji šef Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, inače nezavisna kandidatkinja. 

Bivši ministar gospodarstva vratio se u Osijek, ali uzalud mu trud...

U četvrtoj izbornoj jedinici HNS je zaigrao na kartu istaknutih pojedinaca. Među njima su jedan od osnivača stranke, a kasnije HDZ-ovac, sada nezavisni gradonačelnik Osijeka Ivan (Ivica) Vrkić, dvojica bivših HDSSB-ovaca - bivši gradonačelnik Đakova Zoran Vinković i sadašnji gradonačelnik Belišća Dinko Burić. Listu predvodi donedavni predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, a na listi je još i, u posljednje vrijeme, jedan od aktivnijih saborskih zastupnika Stjepan Čuraj. Koalirali su s HSS-om braće Radić.

Četvrta izborna jedinica obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, a prema HRejtingu u Sabor će ići kandidati s triju lista - HDZ-a, koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta te Restart koalicija. Prvi je HDZ s 32,4 posto, drugi Domovinski pokret s 22,2 posto, a treća Restart koalicija 18,7 posto.

Od 13 fiksnih mandata HDZ dobiva šest, Domovinski pokret četiri, a koalicija predvođena SDP-om tri. Za preostalo zastupničko mjesto iz četvrte izborne jedinice bore se HDZ i Restart, a bliže mu je HDZ.

Tridesetogodišnji vijek bliži se kraju...

HNS je počeo politički život u okrilju Koalicije narodnog sporazuma, a u drugom desetljeću rada ujedinili su se s jednom liberalnom strankom - Librom. Stranka je to nastala drugim raskolom u HSLS-u, a ona koja je nastala nakon prvog raskola, Liberalna stranka, kasnije se vratila u okrilje HSLS-a formalno se ujedinivši s tom strankom.

Sada, nakon koalicije s HDZ-om, HNS će samostalnim izlaskom nestati s političke scene osim ako ne dogodi se čudo. Iako se ovaj scenarij mogao dogoditi i ranije, dosadašnjim koalicijskim sporazumima HNS je dosad izbjegao tu sudbinu te ostao u parlamentu. No, svemu jedanput dođe kraj...

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.