Nakon 1945. platili su cijenu kolektivne krivnje: Jugoslavenski partizani oslobodili su ih i njihove imovine

Evangelici su, više primjera to potvrđuje, osmislili Zagreb i potom 1945. doživjeli pogrom.  Njihov utjecaj na razvoj Zagreba najslikovitije se može vidjeti na najstarijem zagrebačkom groblju Mirogoju gdje su 1876. odvojena polja dobili katolici, pravoslavci, židovi i evangelici.  Arhitekt Herman Bollé, primjerice, osmislio je Zagreb kakvog danas poznajemo, pa i Groblje Mirogoj nosi njegov potpis.

U maloj, ali važnoj skupini zagrebačkih evangelika najpoznatiji je svakako bio arhitekt Herman Bollé, kreator suvremenog Zagreba. Uz sve drugo, obnovio je katedralu i izgradio kompleks Mirogoja. Taj dio groblja ostao je najvažniji spomen na izbrisanu zajednicu. Naime, zagrebački su evangelici većinom bili etnički Nijemci, pa su 1945. proglašeni kolektivnim krivcima za nacističke zločine, opljačkani i potom protjerani u Austriju i Njemačku. Evangelički biskup Philipp Popp nije htio otići, pa je likvidiran. Od njih su ostali samo mirogojski nadgrobni spomenici s epitafima na njemačkom, a ponekad i na gotici.

Činjenica da su zagrebački Evangelici većinom bili etnički Nijemci tu je vjersku zajednicu skupo koštala. Kao kolektivni krivci su 1945. stradali od partizana. Dijelom su kao i brojni Hrvati pobjegli pred partizanima, a oni koji su ostali loše su prošli.

Partizani su im zaplijenili gotovo svu imovinu

U Hrvatskoj je ostalo nekoliko desetaka tisuća Nijemaca. To su bili oni ljudi koji su mislili da budući nikome ništa nisu nažao napravili i da njihovi susjedi dobro znaju kako su se oni ponašali tijekom Drugog svjetskog rata i da im nova partizanska vlast neće učiniti ništa na žao. No nisu znali kako su partizanske vlasti već krajem 1944. donijeli odluku o njihovom protjerivanju i oduzimanju imovine, otkriva istraživački novinar Saša Paparella u priči za Vida TV.

Prvo su zatvoreni u logore, a oni koji su preživjeli protjerani su iz zemlje. Evangelistički biskup Philipp Popp osuđen je pred prijekim sudom i strijeljan. Agrameri su preko noći nestali.

FOTO: Screenshot/Vida TV

Samo zato što su bili Nijemci morali su napustiti Zagreb i ove prostore i manje je sada tragova o njima. Obitelji njemačkog porijekla kao što su Badel, Ibler, Lang, Bauer ili Kulmer ostavile su duboki trag u zagrebačkoj povijesti. Njemačka zajednica u Zagrebu prije Drugog svjetskog rata brojala je oko osam tisuća osoba, no bila je stoljećima znatno utjecajnija zbog vladajućeg njemačkog jezika u političkim i kulturnim krugovima.

Isti krvavi rukopis povezuje partizane iz Drugog svjetskog rata i JNA i četnike iz Domovinskog rata

"Čak je i crkva do 1945. bila Njemačka evangelička crkva. Zbog partizanske konfiskacije imovine doživjeli smo doista jedan veliki pogrom", podsjeća Moran Rajković, svećenik Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj.